Monday 13 October 2008

Tempo Semanal Edisaun 108

SMS: MJ Fo Projektu ba An Rasik no Ninia Belum Sira

Tuir kopia sms ne’ebe jornal ne’e simu hatudu sms entre ministra justice ho emprezarius sira koalia barak liu kona ba projetu halo moru foun prizaun bekora, husu projetu, kontaktu ho emprezariu internasional kona ba halo fardamentus ba guarda prizionais sira no selu-seluk tan.

Loron 07/08/2008, tuku 12:25:04 antes halo tinan ida Guvernu AMP ninian, Ministra Lucia simu SMS ida husi ninia belun JS, ho konteudu, “Mana ha’u foin finaliza gambar ho item projecto nian hau hare orsamento ohin hau hatoo ba mana ne’e pas tamba pagar ne’e as 10 metros no luan makas la uja blok fui tomak deit concrit mix(simento, fatuk ho double lapis besi) kualidade Int. obra ne’e hanesan ho pagar emb.USA nian so que sira nian as 3 metros deit no ladun luan.” Tuir lista sms haruka sai iha 12:30:10 loron hanesan, ministra Justica promete ” Diak, depois maka ha’u hare.”
Oficialmente iha loron 25/08/08 maka ministeiru financas hahu publika konvite ba tender projetu halo moru foun ba prizaun bekora ho numero Projetu ITB No. RDTL-08-08-1860101-ITB-812664. “Servisu aprovizionamentu, Ministeiru das Financas RDTL konvida ba bids taka metin, husi sira ne’ebe iha elijibilidade atu halo konstrusaun ba moru foun prizaun becora iha Dili,”deskreve iha publicidade jornais nasional sira. Iha dadersan loron ne’eba ministra justica husu mos ajuda osan husi emprezariu ne’e. “Bom dia J, ternyata….depois hau tel P Her mai foti iha hau. Desculba tamba gangu beibeik ita bot. Thanks,” ministra manda mensajen ba Emprejariu ne’ebe manan tender ne’e, iha tuku 11:25:34.

Ho kontenti JS ne’ebe hanesan direktur kompainya Marabia,Pty, Ltd, tuir anunciu 02/10/2008 servicu aprovizionamentu ninia, sai hanesan vencedor ba projektu $1,035,333,33 ne’e la husik lerek lian ministra nian ne’e monu mout iha tasi entre Indonesia ho TL. “Bom dia mana, hateten ba sira bele mai foti, la iha problema, lalika fo fali ba Herlambang, hau mak hatene ho mana,” Sr. JS sms husi numero telemovel Indonesia ninian ba Ministra Justica.” Boa noite mana, labarik sira to (to’o) agora seidauk mau (mai) foti titipan ne’e.”

Christopher samson diretur LABEH ne’ebe mos ninia sms rejista iha numero telemovel ministra Justica ninian hateten katak situasaun kkn sei nafatin la iha mudanca maske pm Xanana halo esforsu maka’as atu kombate. “Ne’e indikasaun koluzaun ho nepotismu tan ba projetu sei iha laran, seidauk loke ba publiku ministra ka ministru ida labele sms ba emprezariu ruma atu koalia kona projetu ne’e,” Samsom dehan. Nia esplika katak, “kuandu iha ona sms entre ministra ho emprezariu antes projetu loke oficialmente ne’e mosu ona indikasaun favoritismu.” Wainhira jornal ne’e tenta atu konfirma ho senhor Jorge Serano diretur husi kompainya Marabia kona ba sms hirak ne’e nia husu atu respeita ninia direitu atu la koalia lai.

Iha loron 07/08 sms ida husi numero 7230079, oras servisu nian hela, maibe, buka haknauk husu projektu ba Ministra Justica. Numeru telemovel ne’ebe uza husi ema bo’ot ida iha guvernu nian ne’e hakerek, “Bondia mana, ajuda lai Projeto ruma mai. Obrigada.”
Loro kraik gabinete PM direje mensajen ida ba mos Ministra Justica, husu atu participa iha ceremonia asina akordu ida iha palaciu do Guvernu.” Boa noite Excelencias, aban sexta-feira 8 agostu, Sr. PM sei assina akordu UNDAF ho Finn Reske-Nielsen. Sr. PM husu ba ita boot sira atu tuir serimonia assinatura ida ne’e, ne’ebe hahu tuku 14h30 to’o 15h00sala reunioens, Gab VPM, Pal Gov. Favor hatais formal. Obg wain, GPM,” sms husi gabinete PM ne’ebe rezista iha box simu sms telemovel MJ nian.

Iha loron 09/05/2008 sms ida husi ministra ninia kaben via 7374XXX hodi informa kona ba numero telemovel emprezariu internasional balun ne’ebe vizita hela mai dili. “Roger no. 7402071,” dehan iha sms ne’eba. Loron ida antes jornal ne’e konsege halo vizita surpreza ida ba Sr. Roger Fairbairn iha hotel Esplenada dili no iha 14/07/2008 emprezariu Australianu ida ne’ebe halao ninia empreza iha Indonesia ne’e haruka mensajen ida ba ministra, “Hi, maaf noise, di bandara bali turus (terus) naik pesawat 10 mins ke Jkt. Just to say hello & any news Project? Regards.” CEO ba PT media Citra International, Jakarta, fiar an teb-tebes atu manan kontratu projetu Demografi ministeiru justica ne’ebe ninia valor miloens de dollar atu dijitaliza bileti de identidade maibe konsege kansela hafoin publikasaun mak kestiona kona ba prosesu tenderizasaun ba projektu refere.


Iha loron hanesan sms ida haruka husi emprezariu Indonesia ida ne’ebe iha ligasaun ho Roger hodi esplika kona ba farda ninia folin. “Xefi, ha’u koalia ona ho sr. americo no ha’u mos fo ona detaylius nesecidades maka presiza ho total hotu paer 70; 1) farda 70 X 200.000..14jt 2. cinturaun 70 X 70.000..4,9jt 3. Sapatu PDL 70 X 250.000..17,5 4. Boinya 70 X 75.000..5,250jt 5. Naran 70 X 22.000..1,540jt …..total 43,190jt. Sr. americo dehan aban dader sei haruka osan ba BCA ha’u nian, nune’e ami hahu hameno no sosa sasan sira ne’e, hodi nune’e to’o sabadu loro kraik pronto hotu ona. Tq,” sms ne’e hakerek ho lian Indonesia.

Iha loron Sexta feira (10/10) jornal ne’e tenta tel ba numero + 6281808311XXX ne’ebe simu husi duni Sr Irma ne’ebe konfirma katak nia iha momentu ne’eba Ministra justice rasik maka haruka izemplu, medidas no ko’or roupa fardamentu ninian ba sira. “iha momentu ne’eba, sra, sra ministra, ahh..Sra. lucia ne’e, aaahhh.. fo dadus mai ami. Fo data. Kona ba sasan hirak ne’e ninia SMLn, los Sr. Eeh .. kompleta mos ho ninia atributu sira. Nune’e iha naran ho atributu sira seluk. Hanesan ne’eba sr. hanesan (ema nia) naran sira, medidas roupa farda nian no mos medidas sapatu sira. Momentu ne’eba sr. Lucia halo tuir ida ne’e,” Esplika Irma ba jornal ne’e via telemovel. Nia hateten katak kona ba seluh ministra ne’e fo uluk ona osan sorin antes prosesu servisu hahu.

Tuir formulariu de komprimisu no pagamentus ne’ebe jornal ne’e asesu ba hatudu ministra M.B.F.Lobato, autorizadu ona iha loron 18/04 tinan ne’e maibe la esplika osan komitmentu $97,500.00 hodi suku fardas ba gurada prizionais Timor Leste. Aprovisionamentu desentralida mak realiza ne’e selu los ba kompainya ne’ebe la dehan sai.
Kompainya ne’ebe ajuda halo fardamentu ba gurada Prizionais sira, afinal sei iha relasaun ho Roger Fairbairn ne’ebe tenta atu manan projetu miloens de dollar husi projetu Demografi mas nia tenta atu husu impresta osan husi Ministra Justica ho ninia kaben atu rejista ninia kompainya iha TL hanesan ninia staf Awie hakerek iha ninia SMS iha loron 09-05-2008. “sra, sr. americo, antes de tudo husu deskulba uluk, dadaun roger la iha ona osan iha TL, karik sr bele ajuda uluk lai orsida ha’u selu fali ba sr,.” Awie sms ba ministra. Iha SMS ne’eba mos Awie inklui SMS ne’ebe Roger haruka nia hodi husu osan halao ninia atividades iha Dili. “ne’e sms husi Roger : Awie, ha’u sei presiza US$ 1,000 atu completa hodi rejistu kompainya no kustus administrasaun sira seluk ba loron ida ohin 1) Tradusaun ba dokumentus sira 2) selu ba guvernu 3) loke konta bankaria. Roger,” Awie kopia SMS Roger iha lian Ingles ba Ministra Lobato.
Iha loron 09-05-2008 awie liu husi numeru telemovel +628179991XXX hodi fo agradecimentu ba Ministra, “Origadu barak ba sra..deskulba origatoriamente inkomoda tebes sra. Awie.”
Prosesu halo fardamentu ba guarda Prisionais TL hahu kedan iha fulan marsu tinan ne’e. Iha loron uluk fulan Marsu Ministra Justica simu SMS ida ne’ebe ninia konteudu fo numero konta banku. “Sra ne’ei no ac BCA saya 2551122XXX ho naran IMANSYAH BUDIANTO,” nia informa.
Iha loron 14/03/08 ministra simu numero ne’ebe hanesan nafatin hodi dekreta, “Bondia sra: 1. Presu fardamentus TAILOR made kalca ho faru RP.200.000,- set hafoin tuir mai tiket ba ema rua nu’udar sukat dor exklui akomodasi ho hahan. 2. Presu sapeo ho Bordir: RP.20. husu konfirmasaun ba LOGO RDTL ka PARISAU 3. Cinturaun ho Logo RDTL ka PERISAU RP.40.000,- 4. Boinya sei check hela, sra presu sira ne’e hotu tuir mai to’o ona iha surabay , husu halo koreksaun tan ba ha’u la iha esperiencia kona ba presu sira iha leten ne’e.”
Nune’e duni iha tuku hat lokraik liu minutu 28 ministra fo resposta ba +628180311XXX, “Jd. Total price 430 rb/psng included tiket. Akomdsi n lain2excluded. Sepatu ada 2 contoh, 170rb utk yg mana?” Sms Ministra ninian haruka ba kompainya buka klarifika.

Informasaun ikus liu kona ba fardamentu ne’e mosu iha SMS ne’ebe Ministra simu iha loron 24-06-2008 hahu ho komprimenta, “Bondia Sra.” Tuir mai “Ha’u husu autorizasaun atu hato’o relatoriu kona ba presu fardamentus ho ninia atributus sira ne’ebe hamutuk paer 123 ho restu husi osan ne’ebe p awi; 1) Fardas 19.065.000, 2) cinturaun kopel 4.182.000, 3) cinturaun KCL 1.783.500, 4) Sapatu PDL 17.835.000, 5) boinya 7.011.000. Total 52.582.500, restu ne’ebe seidauk selu 119.407.138, Senhora selu ona $ 1000, (9.200.000) grand total ne’ebe husu atu selu 162.789.638, rate 9200/USD …17,695 Senhora, husu autorizasaun para fo hatene kaizaku paer hat senhora ninian ne’e 4 prontu ona .tq,” Irma dehan iha ninia sms ne’ebe simu mos iha Ministra Financas ninia telemovel.

Tuir informasaun ministeiru justice fahe ona fardamentus hirak ne’e ba guarda prizionais 198 iha prizaun Bekora ho komarka Glenu 38 ne’ebe kada ema ida simu paer rua-rua. Maske nune’e tuir fontes husi ministeiru justica to’o agora parte financas seidauk hatene kompainya ne’ebe manan tender ne’e.

Ministra ne’ebe forte liu iha guvernu AMP ninia laran maibe dala barak liu mos simu alegasaun kona ba KKN maka Ministeiru Justica. Tinan ida ona tur iha Guvernu IV konstitusional Ministra Justica Lucia B. Lobato ne’ebe ninia kaben nu’udar mos emprezariu ne’e, la konsege ses husi alegasaun KKN hodi fo projektu ba ninia kaben no ninia belun sira. Iha loron Sexta jornal ne’e simu informasaun ne’ebe rejista kontaktu entre emprezariu sira ho ministra no ninia kaben. Iha loron 09-08-2008 Ministra ne’e rasik ba aprezenta an iha Provedoria Direitus Umanus ninia knua knar, hodi hatan perguntas balun kona ba alegasaun ruma relasiona ba rehabilitasaun Prizaun Gleno ho Becora ne’ebe ba Jornalista sira Ministra informa katak, “hakotu lalais investigasaun ne’e, husu investiga ema sira ne’ebe Provedoria direitus Umanus hanoin katak atu importante, atu rona sira, atu apura kazu ne’e, depois investigasaun ne’e remata halo relatoriu kompletu haruka ba ministeiru publiku karik hetan indicius korupsaun iha ne’eba I tenki anuncia ba publiku.” Nia mos hateten katak sei la tauk atu ba hatan iha tribunal seim uza ninia imunidade.










Guvernu Amp iha hanoin no hakarak atu kombate kkn maka konselyu dos minitrus aprova ona lei ba kreiasaun komisaun anti korupsaun ne’ebe sei hato’o relatoriu direitamente ba parlamentu Nasional ho poderes bo’ot atu kombate korupsaun tuir buat ne’ebe povu ejiji. Intensaun ne’e, PM Xanana Gusmao realsa iha ninia diskursu ba sesaun avertura daruak ano lejislasaun PN nian, iha loron (09/10) hodi promete katak, “sei la tauk atu atua, halo hodi hamos no fo sanksaun ba aktus korupsaun.”

“Dala ida tan ita sei la koalia deit tan ba ho lia fuan mamuk ita labele halo paiz ne’e lao ba oin.”
“Guvernu hola ona iniciativa atu apezenta proposta lei ida hodi efetivamente kombate korupsaun ho forma ne’ebe totalmente imparsial no independenti ne’ebe la kleur ita bo’ot sira bele haree,” Xanana promete ba reprentante povu iha uma lulik TL nian ne’e.

PM IV konstitusional ne’e soe lia husu katak, “Ita tenki decide, se ita hakarak kontinua akuza no difama malu hodi manan buat ruma iha politika no laos atu halo diak ba ita nia povu kai ta hakarak tebes duni implementa instrumentus ne’ebe efikas atu halakon korupsaun.

Taur: F-FDTL Sei Marka Prezensa Makaas Iha Parte Oeste
■Sei La Iha Petisaun Iha PNTL

Dili, Tempo Semanal

Instituisaun Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) haruka ona ekipa servisu instituisaun nian ba dala rua iha parte Weste/ Distritu Covalima no Malinana hodi halo survey ba area ne’ebé sei coloca military F-FDTL nian iha parte neba.

“ami sei hamenus prezensa forsa armadas iha parte Leste hodi marka prezensa makaas liu iha parte Weste”, dehan Brigadeiru General Taur Matan Ruak ba jornal ne’e iha Dili, Sabadu semana kotuk.

Atu hatene liu tan Brigadeiru ninia opiniao ba isu marsa da paz husi partidu Fretilin no isu petisaun iha instituisaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), tuir mai intervista kompletu jornalista TEMPO SEMANAL (TS) ho Brigadeiru (Brig) Taur Matan Ruak.

(TS): Saida maka vizaun forsa defeza nian ba futuru?

(Brig): Iha buat rua maka ami hakarak koalia konaba ponto ida ne’e: Ida konaba dezenvolvimentu forsa nian no ida seluk konaba despozitivu ka kolokasaun forsa nian.I Dezenvolvimentu forsa nian hanesan ita boot sira hatene, ami iha dokumentu 2020 nebe define dalan importante nebe orienta dezenvolvimentu Forsas Armadas nian ba oin.
Dokumentu ida ne’e sai ejatamente para substitui estudu ida ne’ebé uluk halo husi King Kollege hodi halo tranzisaun forsa de gerilia mai forsa professional nebe iha contxto no natureza ida la hanesan uluk iha tempo resistencia.

(TS): Dokumentu 2020 ne’e nia objetivu mak saida?.

(Brig): Objetivu maka dezenvolvimentu forsa ida ke professional mas neneik-neneik, bebeik no lori tempu naruk. Ne’e para ita bele akompana dezenvolvimentu nasaun nian. Dezenvolvimentu ida ne’e laos deit forsas armadas nein polisia nian deit, maibé dezenvolvimentu iha aspetu hotu-hotu. desde social, ekonomia,military, politica no cultural. Purtantu saida maka ita nia estadu defende ba dezenvolvimentu Timor nian maka dezenvolvimentu ida ne’ebé integradu.
I atu halo ida ne’e, presiza tempu naruk, rekursu humanu no osan. Tanba ne’e, forsa armadas lebele hanoin deit nia an mesak, maibé tenki haree mós ba setor sira seluk. Ita labele kria forsa ida kee boot demais maibé ita nia povu servisu laiha, saude ladun diak, agrikultur la dezenvolve, ne’e hanesan ita tau kilo sanulu iha sorin mas iha sorin seluk ita tau deit kilo lima.
Tanba ne’e tuir ami nia hanoin, hotu-hotu tenke avansa dala ida deit, labele sakrifika fali ida ba fali ida seluk nia diak.Tamba ne maka ami defende dezenvolvimentu Forsas Armadas ida ke lentu, progresivu mas konsistente,ou hodi lia fuan seluk, desenvolvimento ida integrado

(TS):Prioridade saida maka forsa armadas iha?

(Brig): Primeiru ami fó prioridade ba dezenvolvimentu forsa komponente naval, tanba ami hare katak ita nia tasi importante laos deit tanba ema naok ita nia ikan barak iha tinan barak nia laran maibe liu-liu tamba ita iha mos rekursus hanesan gas no petroleum nebe ita tenke defende no fo seguransa. Nune’e ita tenki iha kondisoens atu fo seguransa ba ita nia tasi no mos bele coopera mos ho nasaun seluk hanesan Indonesia no Australia hodi habelar liu ita nia kbit iha controlo tasi, atu nune’e tasi tasi Timor labele sai fali odamatan ba atividade ilegais hotu-hotu hanesan, imigrasaun illegal, droga, kilat no atividade ilegais sira seluk nebe laos deit afecta ita nia estabilidade mas Nacoes vizinho nian mos.

Segundu prioridade ami fó ba engeneria.Tanba istoria Falintil nian nakunu ho ligasaun metin no makas ho ita nia Povo, alias se lahodi karik sira nia tulun ita labele manan ukun an nebe ita hotu ohin hahi.Tamba ne ita lebele iha tempo badak ida halo lakon buat nebe ita rasik hetan hodi sacrificio no terus iha tinan ruanulu resin nia laran.Se lae palavra de ordem nebe ita usa “forsas armadas hanesan ikan, povu hanesan we”nunca iha significado.Tambe ne ita tenke hametin ligasaun ida ne hahu servisu hamutuk fila-fali ho ita nia Povo. I ida ne so e possivel se ita iha enginharia ida ke iha kibit atu halao servisu iha ita Comunidade nia let hodi participa no contribui ba moris diak Povo nian hanessan ne mos tau osan atu financie actividade importante ida ne.I Qurto Governo Constitucional fo ona garantias katak servisu ida ne tenke avansa duni ba oin, buat nebe ita lahalo ou husik tiha iha tinan hirak nia laran desde funu ramata!

Prioridade ida seluk mak ita focus ba iha contingete geral nebe orientado liu ba Missao Constitucional hanesan ne mos actividade sira seluk nebe bele fo kibit ba ita atu contribui ba Paz regional no mundial. Iha ne ami koalia dadauk konaba Misoes Humanitarias no Missoes de Paz iha ONU nia mahon!

(TS): Se nune’e saida maka F-FDTL atu hadia?

(Brig): Atu hadia maka ita tenki fila ita nia Forsas Armadas sai fali hanesan ikan, para ita nia forsa besik liu ba povu, servisu hamutuk ho povu, moris hamutuk ho povu, han hamutuk ho povu. Portanto laos deit orienta ninia actividade tuir mandato constitucional maibe orienta mos ninia servisu tomak ba actividades interese ema barak nian hodi assegura estabilidade, dezenvolvimentu no prosperiedade povu Timor Leste ninian.

(TS): Ami rona katak forsa armadas atu koloka ba parte Weste. Too iha ne’ebé ona prosesu ida ne’e?

(Brig): Konaba kolokasaun forsa armadas iha parte Weste, ita boot sira haree iha tinan hirak liuba desde forsa ne’e kria, kolokasaun forsa iha parte Leste deit. Tanba ne, iha krize 2006, ema dehan ami forsa Loro Sa’e nian deit. Agora ami hanoin ita tenke halo esforso makas tebes atu hahu koloca mos ita nia Forca iha parte Oeste tuir orientasaun nebe mai husi ita nia Presidente da Republica no Governo, atraves Secretario do Estado de Defesa,apesar iha forsa nia laran ami la koinese Loro Sa’e, la koinese Loromonu, la koinese tasi feto tasi mane nia oan; la koinese grupu etnikus, la koinese partidu, la koinese reliziaun. Tamba ita nia Constituicao taka dalan ba ita atu halo descriminacao negativo nebe bele afecta Unidade no Coesao Nacional.Maibe ,tempo duni ona atu ita hare mos oinsa tau ita nia Forcas Armadas iha fatin nebe deit bainhira iha necessidade i liu-liu iha parte rai keta hodi halakon percepsaun at nebe ema hamoris iha ita nia rain indepedentemente razao nebe deit.

Tanba ne’e, ami haruka ona equipa rua ba Suai ho Maliana hodi bele escolha fatin, hare condicoes fisicas nebe iha hodi nune bele prepara diak liu antes de haruca ita nia forca ba iha fatin sira ne. Missao importante nebe sai halao mak: assegura estabilidade, hametin ligasaun ho povo,reforsa PNTL iha area frnteira no hametin ligasaun ho Forcas Armadas ita nia vizinho nian/Indonesia.

(TS): Oinsa Brigadeiru ninia hanoin wainhira mosu tan isu dehan atu mosu fila fali petisaun iha instituisaun PNTL nian?

(Brig): Krize 2006 fó lisaun boot ida, laos deit ba forsas armadas maibé ba instituisaun hotu-hotu. Esperiensia ida ke ema hotu hateten katak esperiensia la diak ba ita nia Rain no Nacao. Maibé komesa mosu fila fali isu katak sei mosu petisaun iha PNTL nia laran.Ora, ami akompana mos dezenvolvimentu PNTL desde ke Nacoes Unidas hahu hari Instituisaun ida ne iha tinan hira liu ba mas besik liu tan bainhira ami servisu hamutuk iha komandu/ operasaun konjunta ,depois de antentadu 11 Fevereiru.Iha momento neba ami bele conhece besik liu tan Oficiais Superiores no medio PNTL nian, sira nia hanoin, sira nia sentimento, sira nia mehi no frustacoes,etc,etc. I hau bele hateten katak hau sei lafiar katak petisaun boot hanesan 2006 sei mosu iha PNTL nia laran apesar de admite katak iha buat barak ke tenke hadia no hametin se ita hakarak hari Instituisaun ida ke iha prestigio no credibilidade.I ida ne so e possivel se ita hahu no lalais kedas:1) hamenus cooperasaun multilateral hodi consentra iha cooperasaun bilateral;2) nomeia lalais kedas Comandante definitivo ida ba PNTL hodi garante Unidade de Comando,disciplina no obidiencia iha instituicao nia laran;3)hametin desenvolvimento PNTL baseia ba” ONE MODEL ONE SISTEM” hodi evita pior iha Instituicao PNTL nia laran. Futuro PNTL nian la depende deit ba generosidade ONU nian maibe liu-liu Estado Timor tenke hamrik iha oin hodi dada PNTL ba fali dalan los no futro da ke diak no metin!

Tan ne’e ami la fiar katak petisaun ne’e sei mosu iha intituisaun PNTL nia laran. Tanba instituisaun PNTL sente ona esperiensia ne’ebé ami sente no sira rasik sente konsekuensia husi krize 2006. Hanesan nee mos ami tau ami nia fiar tomak liu-liu ba Estadu, ba Prezidente da Republika, Guvernu, Parlamentu Nasional no sosiedade tomak incluindo Partido Oposicao , hotu-hotu tenke fó kontribuisaun makas atu ba oin labele mosu tan esperiensia at ne’ebé mosu tiha ona iha 2006.

Importante agora hametin Estabelidade ho buca Prosperidade ba ita nia Povo no Nacao!

(TS): Oinsa senhor komandante nia haree ba situasaun agora ne’ebé halo ema barak preokupa

(Brig): Preokupasaun Comunidade nian iha loron hirak liuba consentra liu-liu iha isu boot rua: ida mak” petisaun iha PNTL nia laran” no ida seluk mak “ marsa da paz” ne’ebé sei organiza husi partidu opozisaun.Konaba PNTL ami bele garanta katak sei lamosu tamba PNTL rasik servisu makas los atu halakon isu ida ne,enquanto ke ida seluk “marsa de paz” ami sente katak sei lamosu iha tempo badak nia laran!

(TS): Depois de loron hirak liuba jornal lokal sira halo publikasaun konaba ita nia liafuan, halo ema balu dehan ita intervere liu politika hodi afilia liu ba AMP no haluha tiha Fretilin. Oinsa ita nia komentariu?

(Brig): Hakarak rafirma dala ida tan katak, nudar Xefi Estadu Maior General Forsas Armadas, reprezenta institusaun ida nebe orienta ninia vida tomak ho
neutralidade maximu no insensao total. Hakarak hateten mós katak, interpretasaun hau nia liafuan iha momentu neba a letra liu; husi liafuan seluk karik, hau hakarak hateten “marsa da paz ‘nebe ema koalia seidauk tau ba pratica, tansa maka ita tauk demais los.
Hau hakarak hateten mós katak ita nia Konstituisaun fó direitu ba ema hotu-hotu atu bele halo manifestasaun. Maibé buat ida ke ita nia konstituisaun la fó maka labele iha violensia. Se ita haree fila fali iha pasadu, Fretilin nia komportamentu diak teb-tebes. Ita bele haree ida ne’e iha krize 2006, Fretilin mobiliza nia ema husi distritu mai duni iha Dili maibe sira nia komportamentu iha momento neba diak teb-tebes apejar de iha provokasoens barak.
Hau fó parabens ba sira nia hahalok ida ne’e. Komportamentu barak mós mak Fretilin hatudu ona mai ita katak sira rasik kontra violensia. Tanba ne’e hau fiar katak mesmu iha loron ruma sira sei halo “marsa de paz” ne karik mos sei la uza violensia.

Agora, hanesan instituisaun nasaun nian ne’ebé akompania mos dezenvolvimentu situasaun iha rai laran, naturalmente ami preokupa; Preokupa laos tanba Fretilin halo karik atu uza violensia,maibe liu-liu tamba asaun nee bele ema seluk uza karik atu halo violensia hodi halo at karik situsaun iha ita nia Rain, situasau nebe ita hotu hatene nanis sei fragil no deficil liu.
Mas ne’e la signifika katak ami impede, pelo contrario ita nia Konstitusaun rasik fo dalan atu halo. Simplismente buat ne’ebé ke Timor oan hotu-hotu husu maka labele iha violensia, hanessan ne mos ita nia Konstituisaun.

(TS): Iha 2006 ema balu ne’ebé tur iha guvernu duun ita boot fó apoiu ba Fretilin, maibé agora fila fali sira ne’ebé iha opozisaun duun ita boot katak afilia liu ba AMP, oinsa ita nia hanoin?

(Brig): Ida ne’e la loos, la loos tanba sira lakohi hatene ou lahatene duni konaba Historia Falintil nian hanesan ne mos artigo 146 Konstituisaun nian nebe hateten momos saida mak Forsas Armadas labele halo iha Nasaun Democratico hanesan Timor Leste.

Mehi Forsas Armadas nian ida deit: hametin estabilidade no buca prosperidade ba ita nia Nasaun no Povo. Tamba sacrificio nebe ita nia Povo fo ba ita nia Nasaun sei laiha folin se karik laiha estabilidade militar, politica. social, economica no cultural.I ida ne so e possivel se ita nia Povo iha unidade, hametin vontade atu servisu ba prosperidade Povo nian no hatene moris iha democrasia nebe nakuu ho tolerancia no respeito malu nia laran.

(TS): Iha 2006 Brigadeiru lakohi atu guvernu Fretilin monu, agora mós Brigadeiru lakohi guvernu AMP monu, ne’e signifika saida?

(Brig): Hau koalia hanesan Xefi Estadu Maior das Forsas Armadas i hanesan Xefi Estadu Maior iha responsabilidade maximu ba instituisaun ida ke estadu fó misaun tuir ita nia Konstituisaun no defini prinsipius ne’ebé regiroju liu atu tuir:Neutralidade maximo no apartidarismo total. Ne significa katak Governo no Partidos ida nebe deit mak ukun Forsas Armadas ninia missaun no posisaun la muda se tuir deit mak Konstituisaun da Republica.

Hanesan iha intervista ida iha 12 de Maiu 2006 hau hateten, iha koalker nasaun, iha forma tolu atu hatun guvernu ida. Forma ida maka uza ema nia deskontentamentu, forma seluk maka uza militares no forma terseiru maka eleisoens. I hau nia rekomendasaun ba Politicu sira hotu maka tenki tuir eleisoens, tuir ita nia Konstituisaun. Independentemente ida nebe deit ema hili hodi dudu desenvolvimento politicu iha ita nia Nasaun, Forsas Armadas ninia posisaun ida no mesak ida deit: tuir no halo tuir sistema politicu nebe hakerek ona iha Konstituisaun!

(TS): Oinsa Brigadeiru nian komentariu ba notifikasaun husi Prokurador Geral ne’ebé haruka ba Ita boot nomos ba ofisias forsa nian lubuk ida?.

(Brig): Ita nia Independensia la monu husi lalehan no nem oferece husi ema seluk iha bandeija nia laran,pelo contrario mai husi luta naruk ida nebe husik hela ba kotuk faluk, oan kiak no liman tohar no ain tohar barak; sosa ho ita nia terus no ran rasik iha conflito ida naruk no kleur, tamba deit ita hakarak hari Estado de Direito Democratico ida nebe ema hotu-hotu iha direito no dever hanesan perante ita nia Lei no Konstituisaun.Tamba ne desde primeira hora ami hateten,afirma no reafirma katak sei coopera nafatin ho Justica iha fatin no momento nebe deit atu clarifica situasaun nebe mosu iha 2006.I ida ne sei lori tempo no han recursus barak.Oficiais lubuk ida ba ona, hau no maluk seluk sei ba tan; hotu-hotu ho hanoin tomak katak Paz no Estabilidade mai no sei hela metin duni iha ita nia Rain,tamba ita hotu nia hakarak ida deit: fila Timor Leste hanesan Nasaun ida nebe iha fatin atu ita hotu hadau nia mouris, mouris nebe nakunu ho fiar no esperansa tomak katak Prosperidade ba ita nia Povo no Nasaun sei mai duni loron ida, biar sei han tempo!(ts)

No comments: