Thursday 19 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 129

Forsa ONU Kria Instabilidade No Viola Direitus Humanus Iha TL

Membru GNR tortura membru PNTL

Dili,Tempo Semanal

PNTL Agente: Gastao Peidade depois GNR baku nia

Iha Sesta-feira (06/03/09) madruguada, GNR halo kapturasaun no torturasaun hasoru Timor oan balun wainhira membru GNR balun involve baku malu ho jovens sira. Vitima sira ne'e timor oan balun inklui mos membru PNTL nain rua ida husi CSP no ida seluk husi parte Financas PNTL mos populasaun civil ida. GNR ninia atetude dala barak diak hodi fo treinamentu ba membru PNTL sira maibe dala ruma sei hametin liu tan violencia iha nasaun ne'e. Prezenca GNR iha nasaun ne'e tan Estadu TL ninia pedidu mai hodi ajuda Governu TL hakotu violencia maibe iha tempu pas GNR sira halo provokasaun ho atetude "overacting, halai kareta ho velocidade as, tun sasurut ema hanesan trator no trata ema hanesan animal mos kreia problemas iha bar mos fatin seluk-seluk tan," dehan joven ida ne'ebe mos testamunia ba insidenti iha bar Casa minha nian ne'e.

Membru PNTL, Ajente Gastao Piedade ne'ebe servisu iha parte Financas PNTL kaptura hamutuk ho membru PNTL ida husi CSP ho mos ema civil ida lori ba simu kastigu iha kuartel GNR Kaikoli Dili. "Ha'u nia matan kanek no ha'u nia liman sira hetan kanek hotu, tan hetan torturasoens husi membrus GNR. Tan ba iha momentu ne'eba sira lori ha'u ba iha sira nia kompaund, depois halo torturasaun ba ha'u sem iha investigasaun ruma," Gastao informa ba Jornal Tempo Semanal iha semana kotuk. Tuir lei ne'ebe vigora iha Rai Timor Leste ne'e membru seguranca internasional sira so halo atuasaun deit nune'e duni depois detain
tiha ema ida GNR sira ne'e tenki lori suspeitu ba sela detensaun PNTL ninian. Problemas segundu maka tuir lolos GNR sira ne'e, "la iha direitu halo kapturasaun ba ha'u," ida wainhira sira la uza farda. Bar hanesan fatin divertimentu ba ker GNR, PNTL no publiku bele ba iha
fatin ne'eba maibe laos atu ba mete Problemas. "Iha momentu ne'eba sira halo problema bo'ot."

Wainhira jovens sira ne'ebe halo problemas ho sira halai hotu ona entaun sira mai fali ami hodi koalia mai ami katak atu halo kapturasaun mai ami maibe ha'u dehan lae tan ha'u membru PNTL tan ne'e o labele halo kapturasaun ba ha'u." Iha momentu ne'eba vitima ne'ebe ninia matan kuana hetan suku wain ne'e sei hatudu ninia identidade kompletu dehan nia PNTL maibe GNR sira ne'e sei hasai lia at ba nia hodi tolok instituisaun PNTL.

GNR sira halo kapturasaun obrigatoriu ba Agente PNTL ne'e iha besik luron besik tasi ibun, hotel Casa minha nia oin mais ou menus tuku tolu dader hodi lori nia ba kompoun GNR kaikoli. "Sira la lori ha'u ba detensaun PNTL distritu Dili maibe lori ha'u ba sira nia kompoun hodi
halo torturasaun ba ha'u durante tres oras nia laran tan ne'e maka UNPOL mai tula ha'u lori ba fatin detensaun distritu Dili." Torturasaun ne'ebe maka membru PNTL ne'e simu husi GNR sira maka, "tun ho ba komesa tres oras madruguada to'o fila fali seis oras madruaguada depois de ida tun sira la husu ha'u maibe sira tuku ha'u, baku ha'u depois tiha ha'u nia liman no sira haruka ha'u tur ba rai maka sira ho grupu nain walu ka sira hanesan ne'e maka mai baku lisuk ha'u no ida maka konsege tebe kona ha'u nia matan fukun ne'e no hetan suku postura lima. Sira baku tiha hanesan ne'e la to'o sira sei ba foti tan tudik ida hodi koso ba ha'u nia ran ne'ebe fakar ba rai ne'e depois sira dehan ne'e sai ba evidencia."

Ho matan kanek no bubu Gastao sei fo lembra ba Guarda Nasional Republikana portuges sira ne'e katak, "Timor Leste laos ona iha 450 anus pasado maibe Timor agora, Timor intelektual. Timor ne'ebe hatene prosesu wituan labele atu viola fila fali buat ne'e. Nia rejeita lalaok manipulativu GNR ne'ebe buka razaun falsu hasoru nian. "Ha'u nia laran moras teb-tebes," nia hateten. Wainhira nia tenta husu atu hatene ninia sala maibe laos lia fuan maka hatan maibe tan
nia koalia demais entaun GNR sira kesi metin ninia liman. Nia kanek ran sai barak ona maibe laos hetan tratamentu ba ninia kanek mas GNR, "bolu duni doutor ida, mai atu halo tratamentu mai hau, mas laos mai halo tratamentu maibe mai fo, baku tan ha'u. Mai foti be, be aqua
ne'e, masa ida hodi baku tan ha'u, ida ne'e maka realidade," Gastao haktuir. Iha Domingo tuku nen dader maka UNPOL sira lori Gastao ba detein iha fatin detensaun PNTL ninia kaikoli no ikus mai lori ba Tribunal hodi halo primeira interogatoriu ne'ebe ninia rezultadu la
hetan sala ida iha nia kona ba problema entre jovens ho GNR iha Bar Casa Minha Dili.

Gastao ne'ebe hetan liberdade total ne'e senti sala laek no sai vitima torturasoens husi Forca GNR lakohi admite atu ema seluk sai vitima ba GNR ninia atuasaun kleuk ne'e hateten ba jornal Tempo Semanal katak nia, " pronto halo keixa tan ba ida ne'e viola leis ho konstituisaun" nasaun Timor Leste. Hanesan Timor oan ida ne'ebe hetan liman fatin husi GNR nia dehan, "atuasaun GNR ne'ebe la professional. Ba ha'u membru PNTL sira halo tiha ona hanesan ne'e entaqun ba
cidadaun civil ne'ebe la kompriende lei," nia promete hodi hatan ba prokurador ninia iniciativa hodi halo investigasaun ba membru GNR sira ne'ebe deskonfia komete krime torturasaun ne'e hodi lori ba meja verde nia oin.

Nia realsa katak nia sei atetude GNR ba ema ne'ebe kompriende lei hanesan ne'e entaun forca da pas ONU nian ne'e sei halo at liu tan ba populsaun iha dili laran tan maioria problema akontese iha capital nasaun foun ne'ebe foin sai husi violencia 2006. "GNR ninia hahalok balun diak maibe sira ninia hahalok hanesan ne'e viola karta ONU kona ba deklarasaun direitu ema nian no wainhira lalaok ne'e sei kontinua nafatin ba ema seluk maka GNR sei la hetan fatin iha populasaun Timor Leste nia fuan laran nune'e duni sei mosu problemas entree ma Timor
oan hasoru sira."

Estadu Timor Leste liu husi ninia Presidenti da Republika iha fulan kotuk husu ona ba ONU Nova Yorke atu extende tan prezenca ONU nian iha nasaun ne'e.

"Ha'u hein katak ne'e GNR sei estuda husi sira nia esperiencia hodi tau an iha fatin. Se lae sira sei la hetan respeitu husi populasaun Timor Leste," dehan Maria dos santos joven feto ida iha Lecidere Dili ba Jornal ne'e.

Festa Karnaval GNR Festeiza Tortura Marcio

Iha loron sanolu resin hat antes (21/02/09) akontese uluk ona hahalok violasaun direitus ema nian husi membru GNR balun hasoru cidadaun Brasileiru ida. Iha loron ne'eba populasaun Dili wain maka ba festeiza loron karnaval ninia.

Ema lubun bo'ot ne'e mai husi nasaun ho kultura oi-oin no fatin lahanesan iha Dili laran. Ema wain tun ba Estrada sira la tau importancia udan ne'ebe habokon cidade ne'e maibe halo malirin ulun ho fuan ema hirak ne'e, hodi kanta, troka hakilar, danca no bidu husi pantai kelapa mai to'o Palaciu do Governu. PM Xanana nune'e mos Ministru Turismu no Industria Gill Alves apela ba pas no aktividade Karnaval ne'e hodi anima populasaun ne'ebe dala barak moris ho presaun
violencia. Maibe buat ne'ebe PM Xanana koalia lavale ba GNR sira mak halo seguranca hela ba eventu ne'e. Loron mos subar dadaun ninia matan mai rai loro sa'e no nakfila an ba kalan wainhira iha palaciu oin Populasaun kontenti ho festa Karnaval maibe GNR sira festa torturasaun ba cidadaun brasil nian. Marcio Gutenberg Figueirido de Araujo professor ne'ebe desde 2005 mai iha nasaun ne'e hodi ajuda hanorin ema timor oan sira kona ba lian tetun ninia destinu nakukun hanesan kalan ne'ebe monu dadaun mai rai.

"Membru GNR sira kaer ha'u no kesi liman ba kotuk maka tuku ha'u ho violentu tebe-tebes," dehan professor kmanek ne'ebe moris iha Nordeste Paraiba Brasil ne'eba. Insidenti ida ne'e mosu mais ou menus tuku 19.00 ka 19.30 otl.Poblemas "torturasaun brutal" ne'e mosu tan ba hare ninia kaben ne'ebe tenta ajuda staf Embaisada Brasil nian ida. Hafoin de GNR husik Staf Embaisada Brasil ne'e lao liu ba diresaun portaun akait ninian no GNR kaer ninia kaben nia kapas wainhira nia fen fila oin ba GNR ne'e buti nia fen ninia kakorok depois GNR sira ne'e
hateten ba ninia kaben katak, "o labele hanorin ha'u kona ba ha'u nia servisu."

Wainhira Marcio haree GNR buti nia fen ninia kakorok maka nia mos decide dudu sai GNR nia liman husi nia kaben ninia kakorok. "Oficiais GNR mai barak liu tan no kaer ha'u ho kesi ha'u nia liman ba kotuk no halo ha'u hakneak ho ain tur depois oficiais ida seluk tuku kona ha'u nia inus no basa ha'u nia hasan no sira seluk tuku no tebe dala barak iha ha'u nia isin lolon, liman mos ain." Ho soku Marcio nia inus ran no halo nia oin mesak haris ho ran. Hafoin de torturasaun iha Palacio nia oin GNR sira tula nia ba kareta hodi lori ba Kuartel GNR iha Kaikoli hodi hamo'os ran iha ninia futar oin.

Husi fatin ne'eba sira transfer Marcio ba kuartel PNTL distrital dili hodi halo teste ba alcohol no ninia rezultadu hemu alcohol wituan liu la lanu maibe durante tempu tomak ninia liman aljemadu ba kotuk ate muda nia ba uma ba uma servisu UN nia ida maka oficiais UNPOL ida hasai ninia tali borgol. "Sira trata ha'u hanesan ema kriminozu ida."

"Ha'u hanoin oficiais GNR sira la hetan preparasaun didiak para hela iha Timor Leste tan ba sira nu'udar forca da pas laos forca de guera." "Sira hanaran an hanesan forca da pas maibe sira trata ema at hanesan animal ou pior liu tan animal." Tuir Marcio katak, "ate animais sira mos merese dignidade tan ba kuandu tuku no tebe animal mos viola sira nia direitu." Profesor portuges ne'e ejiji investigasaun ba kazu ne'e no "ha'u hakarak hetan justica.

"Wainhira jornal ne'e dada lia ho Marcio ninia liman ho ain sei kanek fresku nafatin hela. "Sira gosta brani atake ema hodi grupu no baku ema hafoin liman futu ba kotuk tan ne'e ha'u dehan sira halo torturasaun barbarik fisikamente hasoru ha'u."Marcio dehan, "nia presiza denuncia tan ba abuzu sira hanesan ne'e foin kazu ida husi kazu sira seluk ne'ebe labele hatene tan ema lakohi fo sai." Entaun tuir nia apelu ba ema hotu katak, "kualker de abuzu poder policial seja denuncia." Nia kategoria lalaok GNR ne'e ladiak maske balun kmanek nune'e presiza atu fo sai ba publiku hodi halo koreksaun ba Forca ne'ebe tun foun-foun iha Dili Oan Timor sira simu hanesan liurai bo'ot. "Buat ne'e hanesan akto kovarde ida tan ba ha'u la halo defeza, labele kontra no nu'udar ema ida maka labele bok an tan ona. Lalaok ne'e kontra direitus ema nian."Hafoin de governu TL ho brasil ninian estabelece akordu internasional ida Marcio husik rai natal mai horik iha TL hodi sai mentor ba profesores oan rai ne'e ninian mos tempu ruma nia ba ajuda iha UNTL. Durante reside iha TL nia la iha esperiencia at ruma maibe kontenti hela deit. "Ha'u iha belun barak ema oan Timor maka ha'u hatene tan ba ha'u hakarak dedika an ba hanorin estudantes no profesores Timor oan sira.""Esperiencia diak mai ha'u durante hela iha ne'e tan importante mai ha'u hatene nasaun foun nune'e tenta atu tulun mos tenta hanorin."

Mane ne'ebe rai ida ho belun bo'ot TL saudoso Sergio Viera de Melho, triste ho atetude GNR no peokupa tebes katak situasaun ne'e hodi dale katak, "sira sei halo at liu ba ema Timor oan sira seluk tan ba mai ha'u deit sira halo ona hanesan ne'e sa tan ba ema Timor oan baibain
ida."

Governu Simpatia ho Vitama GNR haluha PNTL

Tuir nota de imprensa ne'ebe jornal ne'e simu husi Gabinete Primeiru Ministru hatudu katak governu Timor Leste hatudu ninia solidaridade ba GNR nain hat ne'ebe kanek maibe la kestiona nem wituan kona ba atuasaun GNR ne'ebe viola direitus ema Timor oan balun ninian .

"Governu Timor Leste, atraves ninia vice-Primeiro-ministro Jose Luis Guterres, lamenta ho incidenti ne'ebe vitimou elementus GNR nain hat. Hanesan problema, ne'ebe akontese iha sexta Feira kotuk (06/03), iha restaurante ida iha avenida de Portugal, parte marginal husi
Kapital Timorense," hakerek iha nota ba imprensa Governu nian ne'e.Liu tan Vice PM ne'e mos rekuinese papel importante ne'ebe desempena husi GNR no sira nia misaun hodi hametin seguranca ba Povu Timor Leste. Tuir Governu katak incidenti ne'e trata hanesan aktu ida izoladu ne'ebe la refleta sentimentu no postura povu timor oan ninian perante
servisu mak prestado husi GNR.

Jose Luis Guterres fo hanoin fali katak situasaun aktul iha normalidade ba povu Timor Leste. Antes remata liu husi nota ba imprensa ne'eba vice uluk liu husi Primeiru Ministru ne'e fo hatene
sai katak kestaun akontecimentu 06/03 iha hela prosesu buka hatene tuir nia laran no promete katak sira ne'e sala sei kastigu. "UNPOL ho PNTL sira sei investiga akontecimentu no sema hirak ne'ebe kulpado sei punido tuir akordo iha leis ho normas iha pais demokratiku ne'e."

Hafoin de intervista ho Vice I PM ne'e iha semana kotuk jornal Tempo Semanal hatudu foto membru PNTL ne'ebe ligadura taka hela ninia matan mak sei bubu no metan kuana halo ema numeru rua iha Governu AMP ne'e hakfodak ho kondisaun Gastao Piedade ninian.

"At liu hanesan ne'e ga?" dehan vice PM ba jornal ne'e. Akontesementu nee mosu atraves forsa ida nebe mai ho misaun Nasoens Unidas no forsa ida ke mai husi nasaun nebe amigu teb-tebes ho Timor Leste, nee duni, esforsu diak liu guvernu bele halo hodi hetan relatoriu ida ke diak antes informa ba publiku nasional no internasional. Insidentes nee tuir Vise Primeiru Ministru katak, hanesan insidente ijoladu nebe laos akontese bebeik. "hau sente katak insidente nee laos
paten ka akontese bebeik hanesan mos iha nasaun seluk. Maibe importante ba ita maka orgaun kompetente tenki halo investigasaun ho seriu para ita bele hatene loloos lia loos nee iha nebe.

Tuir joven ne'ebe marka mos prezenca iha bar Casa minha ninia iha kalan akontecimentu nia hateten katak ladun justu kuandu Governu hola pozisaun sedu hanesan ne'e. "Mai ha'u ne'ebe haree akontecimentu iha kalan ne'eba lolos ne'e GNR tenki hatudu sira nia profesionalismu laos
mai provoka uluk situasaun.

Tan ne'e husu Governu atu ejiji investigasaun profundu ba kazu ne'e, " afirma Lino (naran kode). Nia mos husu GNR atu responsabiliza sira nia atuasaun hasoru Timor oan sira ne'e. "Se karik hetan evidencia GNR komete violencia kontra Timor oan hirak ne'e Governu Timor Leste bele kastigu ka la'e?" Wainhira jornal ne'e tenta hetan konfirmasaun husi parte GNR iha sexta kotuk la konsege tan ba tuir komandante GNR ne'ebe simu jornalista Tempo Semanal hateten katak nia ema foun ne'ebe la hatene buat ida. "Ha'u foin mai la hatene kazu ne'e."Jornal ne'e mos tenta ona husu klarifikasaun ba parte UNPOL maibe relasaun publika husi UNMIT husu jornal ne'e rai hela deit perguntas I ate noticia ne'e hatun seidauk simu resposta husi UNMIT.

Governu TL husu ajuda ba nasaun belun ex kolinial Portugal, Australia, Nova zealandia ho Malaisya hafoin mosu violencia iha 2006. Nune'e Portugal haruka hikas GNR laos ho bandeira ONU mai nasaun ne'e ajuda hapara violencia.

GNR tun ikus liu iha Baucau ne'ebe kuaze metade husi membru governu tempu ne'eba ba simu no liu dalan Baucau Dili populasaun hamri'ik lina hodi simu sira nua salvador. Iha fulan ruma liu tiha GNR submete an iha bandeira ONU nian (ts)

No comments: