Tuesday 19 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 139

LUCON A/S: Wooside la'ós Kompañia Prudente

Pires: Woodside to'os TL sei Dada Rasik mai Be Asu

Dili,Tempo Semanal

Nasaun Timor Leste iha loron 20/05/09 selebra ninia loron restaurasaun independente ba dala hitu maibé problema mina iha tasi Timor nasaun ne'e sei hetan presaun husi ukun fuan kompañia woodside nune'e ekonomikamente TL tara kabun ba kompañia internasionál ne'e. Greater Sunrise lokaliza iha tasi laran entre Austrália ho Timor Leste ho distánsia kuaze 500 Km husi norte oeste Darwin no distánsia kilómetru 160 de'it mai norte Timor Leste. Aprosimadu tasi naruk metru 3000 iha parte Timor Leste ninian sei reprezenta problema signifikante ba instalasaun kadoras mina nian. Operadór woodside ho sira nia parseiru konsidera dahuluk liu konseitu dezenvolvimentu kadoras ba Darwin. Maibé Governu Timor Leste iha tempu naruk nia laran ona espresa sira nia hakarak atu woodside bele mós konsidera kadoras mai Timor Leste hamutuk ho ninia terminál no fasilidade tratamentu ba gás nian. Tuir reprezentante Woodside ne'ebé hasoru malu ho jornál ne'e iha Dili foin daudaun ne'e hateten katak, Woodside soe ona opsaun kadoras mai Timor Leste ba lixu. "Ami agora iha de'it ona opsaun rua maka atu hili entre Darwin ho namlele iha tasi laran." Tuir nota informasaun ne'ebé jornál ne'e hateten, "Estudu ne'e konklui ona katak LNG namlele iha tasi leten no darwin mak komersiál no teknikamente sai opsaun dezenvolvimentu di'ak ba sunrise." Iha Fevereiru 2007 Governu Kamberra ho Dili ratifika ona akordu unifikasaun internasionál ba Greater sunrise ne'ebé sei dezenvolve husi operadór woodside ne'ebé iha interese 33,4% ho ninia parseiru ConocoPhilips 30%, Shell 26,6% no Osaka Gas 10%. Antes ne'e tuir relatoriu estudu viabilidade kadoras ne'ebe prepara ona husi kompania INTEC nu'udar konsultan ba Woodside no relatoriu ida ke kompletu liu maka halo no fo sai husi Woodside iha Agusto 2004 tuir kedan ho aprezentasaun ida iha Dili loron 15-09-04 i enkontru revizaun iha Perth 28-29/10/2004. Iha ne'e woodside kadoras mai Timor Leste karung liu, risku bo'ot tan ba liu husi tasi ne'ebe naruk no sira prefere liu dada kadoras ba Darwin. Maibe Woodside ho INTEC tuir mai halo amandamentu ba sira nia relatoriu rasik iha Novembru/Dezembru 2004, rezulta ba redusaun estimative ba kustu ho total 21% ba pipa kadoras nian nune'e hatun kustu ho valor miliun US$ 916 ba miliaun US$724, maibe sira sei argumenta katak karun liu nafatin kompara ho kadoras mina Greater sunrise ba Darwin maske tuir governu TL katak sira la hatama kustu kadoras ba Darwin iha estudu viabilidade refere. "Relatoriu ne'e foka liu ba pontu risku signifikante balun no hateten katak kadora pipa ida mai Timor Leste lori signifikamente boot ba risku teknik nian, wainhira kompara ho LNG ne'ebe dezenvolve iha Darwin," hakerek dokumentu Ministeiru Dezenvolvimentu meu ambiente ne'ebe sita husi relatoriu Woodside nian iha pajina 4. Woodside estima kustu kadoras ho total miliaun US$ 916, nune'e duni Primeiru Governu Konstitusional husu LUCON A/S ne'ebe selu husi Diretorat Petroleu Norwegia iha Ministeiru dezenvolvimentu no enviromentu nia fatin klarifika katak Timor leste kontribui ba koalifikasaun ba kadoras kruza liu husi Timor Trench. "Tuir estudu mapa inisial katak kruza diretamente husi Sunrise mai Timor Leste sei to'o liu metru 3000, bele probavelmente naruk to'o metru 3200. Informasaun kona ba tasi naruk nian ne'e hatudu iha konflitu ho informasaun maka iha ba ekipa Timor Leste, indika katak kruza nia naruk bele to'o deit metru 2350." Woodside mos subar informasaun barak ba Timor Leste. "Woodside rekuza ona atu fahe detailu estimasaun ne'e," hakerek iha rezumu dokumentus ne'ebe hasai iha loron 20/01/2005 ne'e. Woodside sempre muda sira nia argumentu husi razaun ida ba seluk katak husi profunidade tasi nian. "Woodside labele konsidera sai hanesan operador prudenti ida ba halo estudu viabilidade kadoras mina," dehan relatoriu LUCON A/S ba governu TL. Nune'e duni kompania norwega ne'e rekomenda katak antes foti desizaun final ba konseptu dezenvolvimentu sunrise presiza hein halo kompletu estudu vialbilidade klean ne'e remata. Iha livru programa IV Governu konstitusional ba kurtu prazu defini tiha ona katak, "promove no atrai investimentu iha setor petroleu iha teritoriu nasional, atu lori kadoras pipa mai Timor Leste." Tuir Xefe Governu Xanana Gusmao katak estadu Timor Leste sei firmeja ninia pozisaun hodi halo esforsu dada kadoras husi sunrise mai TL. Atu hatene liu tan problemas tekniku, kustu no merkadudoria mak governu TL ho tulun husi kompañia petronas remata ona estudu kle'an ne'e i ninia rezultadu hatudu katak Timor Leste sai opsaun ne'ebé viavel liu. Maiske Woodside ho kompañia belun sira espera katak segundu mea tarde tinan 2009 sira bele selesiona ona opsaun ne'ebé prefere liu ba konseitu dezenvolvimentu sunrise maibé Governu Timor Leste liu husi sekretaria Estadu ba rekursu Naturais ameasa katak kadoras la mai TL maka sei la dezenvolve sunrise no se karik woodside ulun toos maka Governu sei dada rasik pipa mai be asu. Atu hatene kle'an liu tan tuir mai ita akompaña entrevista eskluzivu Tempo Semanal (TS) ho Sekretáriu Estadu ba Rekursu Naturáis Alfredo Pires (AP).

TS: Saida mak Governu Timor Leste hetan husi estudu ne'ebé Governu nia komisaun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise?

AP: Estudu Greater Sunrise ne'e hatudu klaru, katak pipeline la'ós bele mai de'it, maibé pipeline mai iha TL viavel liu duke ema seluk mak halo. Agora daudaun ita mós halo remata ona estudu kona ba mapa iha tasi okos no mapa hirak ne'e prontu hotu ona. Tanba mapa iha tasi okos ne'e hatudu dalan ida ne'ebé di'ak liu ba pipeline atu mai iha TL no mós bele liu husi dalan oin-oin. Tanba to'o agora TL nia estudu hamutuk ho petronas hatudu katak pipeline ba Be asu Distritu Miquelina mak di'ak liu. Ne'e duni agora ita tenke hare kle'an liu tan opsaun hirak ne'e. Tanba asuntu ne'e hatudu TL mantein ninia pozisaun katak pipeline tenke dada mai TL. Maiske husi parte woodside hatudu katak sira mós mantein nafatin atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé povu TL hotu-hotu fiar katak TL iha direitu atu tau ninia hanoin kona ba kestaun pipeline, tanba nu'udar na'in husi rikusoin ita tenke defende ita nia interese. Tanba ne'e Governu ninia pozisaun hatudu katak, sekarik pipeline la dada mai TL entaun di'ak liu ema ida lalika book.

TS: Maiske Governu hakarak dada Pipeline mai TL maibé oinsá ho woodside ?

AP: Kestaun ne'e tenke tama iha debate sesaun mina rai nian. Tanba kestaun ne'e la'ós buat fasil ida para atu fó de'it ba ema ida. Maibé tenke liu husi prosesu diskusaun no soke de'it ita tenke iha argumentu ne'ebé forte. Ne'e duni ami fiar katak Governu TL iha ona argumentu ne'ebé forte, tanba rezultadu estudu hatudu konkretu ona. Maibé ofisialmente prosesu ne'e atu halo oinsá no mós autoridade nasionál da petrolleu mak tenke aprova pipeline ne'e. Tanba ita iha responsabilidade atu hare ba opsaun hirak ne'e. To'o ohin loron woodside aprezenta ona konsepsaun tolu ba autoridade nasionál da petrolleu TL nian atu konsidera, maibé autoridade seidauk konsidera hotu sira avansa kedas ona. Ne'e duni ba ami kestaun ne'e sala boot ida. Dala barak ona ami sama atensaun ba woooside, maibé sira kontinua nafatin ulun to'os. Ne'e duni kuandu sira ulun to'os entaun ida seluk mós ulun to'os hela. Tan ne'e kuandu woodside hakarak ulun to'os nafatin di'ak liu lalika book TL ninia rikusoin.

TS: Ita boot espera katak Governu TL bele dada pipeline mai?

AP: Ami esforsu para Pipeline tenke dada mai iha TL, tanba ne'e agora daudaun Governu hala'o hela preparasaun terrenu iha Be asu, Distritu Viqueque. Ne'e duni di'ak liu woodside tenke koopera hamutuk ho Governu TL.

TS: Oinsá sekarik sira hakarak dada nafatin pipeline ba iha Darwin?

AP: Bazeia ba sira nia opsaun katak, sira hakarak duni atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé kona ba asuntu ne'e ita mós iha direitu atu hanoin. Ne'e duni nu'udar timor oan labele hanoin katak woodside hakarak dada ba Darwin ne'ebé ita mós entrega de'it. Keta haluha katak ita mós iha direitu atu hanoin tanba Governu nian problema mak sei la husik pipeline ba iha Austrália. Maiske dala ruma ita hanoin katak nia ne'e kompañia boot no mós iha argumentu ruma. Mas ami sente ne'e la'ós fasil ba sira tanba oras to'o ona ba TL atu afirma ninia hanoin ba asuntu hirak ne'e.

TS: Hafoin estadu TL hala'o negosiasaun hodi dada pipeline mai iha TL, oinsá reasaun husi woodside ?

AP: Maiske ami deklara tiha ona pozisaun TL ba sira, maibé Sira mantein nafatin, hakarak dada pipeline ba iha Darwin no mós semana foin lalais ne'e sira ba afirma fali internasionalmente katak pipeline sira hakarak atu dada ba (darwin) . Maibé to'o tempu ida mak sira lakohi duni atu dada mai TL entaun Estadu TL mós prontu atu dada mesak pipeline mai (be asu).

TS: Tan ba saida maka Governu TL hakarak dada pipeline mai iha TL ?

AP: Tanba asuntu mina rai ne'e, bele loke oportunidade ba ita, atu serbisu no mós iha tan buat selu-seluk. Tanba la'ós de'it liu husi fabrika mak ita bele foo serbisu. Maibé ho ekonomia ne'ebé hale'u fabrika ne'e bele fó benefísiu ba TL. Asuntu ne'e bele mós fó benefísiu ba ema sira ne'ebé mak serbisu iha área ne'ebá. Tanba bele dezenvolve sira nia an. Porezemplu eletrisista timor oan ida ne'ebé mak serbisu iha ne'ebá, konserteza nia sei sai eletrisista nivel internasionál. Entaun ita mós iha ona ema ne'ebé kualifikadu, mas kuandu pipeline dada ba iha Austrália no bainhira ita atu haruka ita nia ema ba iha ne'ebá, maibé atu hetan vistu de'it mós imposivel. Entaun kestaun ne'e hatudu iha problema oin-oin atu empata ita nia dezenvolvimentu. Tanba iha TL governu, la'ós hare de'it ba pipeline, maibé governu sei hare mós ninia konsekuénsia no intereseira ba dezenvolvimentu TL nian, liu liu kuandu ita dada ba iha Be asu konserteza hakarak ou lakohi ita tenke dezenvolve Be asu no Be asu sei sai sidade ki'ik oan ida iha TL.

TS: Sekarik governu konsege dada pipeline mai TL, mais ou menus benefísiu ba povu no nasaun ne'e oinsá no mós saida mak Governu atu halo hodi evita risku ba Meiu Ambiente..?

AP: Benefísiu hanesan ohin ha'u temi ona iha leten, no agora daudaun ita iha ona pipeline taks forse timor oan hamutuk 108 ne'ebé serbisu iha ne'ebá, tuir idak-idak nia espesialidade. Ne'e duni ohin loron ita iha ona timor oan ida ne'ebé kompriende kona ba pipeline no mós hatene ona gás halo oin sá no ninia kle'an ne'e oin sá. Ne'e duni ha'u sente la iha tan duvida ba ita. Kona ba ambiente konserteza ita tenke próteze. Maiske agora daudaun ema barak dehan kuandu pipeline mai timor entaun sei estraga ambiente. Maibé realidade agora daudaun iha Darwin ona, mas to'o ohin nunka estraga sira nia ambiente no electiveness lubuk ida iha mundu tomak. Tanba ne'e agora ita mak tenke halo didi'ak electiveness de'it osan barak, ne'ebé kuaze U$ Dés míl onze dolar. Maibé ita lembra de'it katak agora daudaun ita nia banku fundu ne'e iha de'it U$ 4,785mil (tanba ne'e presiza dua kali lipat) ou presiza dala rua tan atu ita bele halo investimentu iha ne'e. Ne'e duni kualkér kompañia ne'ebé atu fakar nia osan iha ne'ebá automatikamente tenke halo sasa ho kuidadu tanba bele fó impaktu ba sira nia negósiu. Tan ne'e nia tenke uza ho sasa internasionál hotu ne'e duni kualkér kompañia ida ne'ebé mak mete nia tenke hala'o ho seguru. Tanba sei iha osan boot ne'ebé nia atu fakar iha ne'ebá. Agora husi parte governu TL hare katak povu hetan benefísiu husi asuntu refere. Tanba ne'e ita tenke asegura didi'ak atu buat hirak ne'e labele akontese de'it iha fatin izoladu ida, maibé kuandu ita regula didi'ak sei iha fatin para ema sira ne'e labele toba iha ne'ebé ita identifika. Entaun sira tenke ba toba iha vila hanesan iha otél para depois sasa sira, ekonomikamente bele la'o. Kestaun ne'e ita tenke halo, tanba kuandu ema sira ne'ebé serbisu iha fatin ne'ebá mak hakarak atu hemu bee ou Água ruma entaun sira la bele lori fali Água husi Austrália, maibé sira tenke hemu bee Água husi timor. Tanba ne'e ejize para hari fabrika Água nian iha timor no mós se bele karik governu tenke halo lei, atu nune'e ema hotu tenke sosa produtu lokál kuandu iha. Mezmu sira sosa água husi Austrália ho presu U$ 1.00 no mós iha timor sira tenke sosa ho presu U$ 1.10, maibé ita obriga nafatin. Ne'ebé iha área mina rai nian ita bolu ho konteúdu lokál no saida mak sira tenke foti husi asuntu ne'e. Ho konteúdu lokál ne'ebé iha, agora daudaun Governu sai matenek ona no autoridade nasionál petroleum hamutuk ho timor oan sira sei hanorin hela ita oinsá mak bele esplora mina rai no bele kria benefísiu ba povu. Sekarik imi la kaer modelu ne'e, ita bele ba to'o iha mina rai nia bee matan hotu dezenvolvimentu sei la la'o, ne'e duni kuandu see ita hakarak foti medida s ne'e, konserteza ita mós bele, maibé realidade hatudu katak governu ne'e mai ho polítika ida ne'ebé ho partisipasaun maka'as entaun ita tenke buka modelu ne'ebé fó dalan ba partisipasaun maka'as.

TS: Sekarik woodside mantein nafatin ninia pozisaun, saida mak Governu TL sei halo?

AP: Kuandu woodside lakohi, Governu TL mós sei mantein nafatin ninia pozisaun. Ne'e duni keta haluha katak ida halo, konserteza ida seluk mós tenke hala'o nafatin. Ita mós tenke hatene agora daudaun TL presiza duni Sunrise ka lae. Tanba bainhira ita hakarak gasta orsamentu iha banku tinan – tinan mós sei sai hela difikuldade boot ba ita. Tan ne'e ha'u ko'alia ho woodside nian katak TL ohin loron nian la hanesan ho TL uluk nian tanba iha ona mudansa boot, ne'e duni imi tenke konsidera. Nune'e mós ha'u hakarak hateten katak governu TL la hakfodak liu kona ba saida mak woodside halo, ne'e duni ita bele haruka fila – fali, tanba Governu la satisfeitu ho sira nia estudu ne'ebé iha.

TS: Karik kestaun ne'e bele fó impaktu ba relasaun entre Governu TL ho Austrália?

AP: Austrália la'ós nasaun ida ne'ebé atu mate ho Sunrise tanba ninia "pendapatan." Ne'e fuik loos, Maiske dala barak ha'u hateten ona katak Sunrise ba Austrália ne'e hanesan projetu boot ida, maibé Governu Austrália mós hato'o ona katak nu'udar nasaun, sira hakarak husik asuntu ne'e para kompañia mak rezolve. Mas husi parte governu TL sei envolve nafatin iha prosesu nia laran, atu nune'e oinsá bele asegura TL nia empreza, maibé buat hirak ne'e normál kuandu ita hadau malu ho rekursu Naturais.

TS: Oinsá ita boot nia hanoin bainhira woodside dehan TL sei falta merkadu no infraestrutura ne'e duni hakarak dada ba Darwin?

AP: Ne'e lohi boot ida, tanba gás ba Darwin ne'e sira fa'an hotu ba Japaun no ida ne'e la'ós merkadu Austrália nian. Tanba gás ne'ebé atu mai iha TL ita hamoos no tau iha ro'o ida para bele haruka ba Japaun, Koreia no mós ba merkadu internasionál ne'ebé ohin loron hamlaha loos. Kona ba presu teknikamente la iha problema, komersialmente la iha problema no mós kona seguransa la iha problema, ne'e duni kuandu woodside lakohi lori entaun TL bele buka dalan hodi dada mesak pipeline mai.

TS: Woodside dehan dada mai TL pipeline karun tanba tasi kle'an,ne'e duni saida mak estudu ne'e hetan?

AP: Informasaun ne'e bosok tanba estudu hatudu ona katak bele lori mai, tanba pipeline rasik badak liu. Porké ita besik entaun kerdizér besi ita presiza maibé pipeline karun liu, ne'e duni agora ita hare kuandu dada mai TL ne'e presiza de'it 200 KM no ba Darwin presiza 530 KM. Entaun kestaun ne'e hatudu katak besi ne'ebé atu uza ba Darwin barak liu duke dada mai TL. Tanba fatór bain-bain besi ne'e maka kuaze 40% ou 50% kustu entaun ita tenke presiza hare kestaun ida ne'e.

TS: Hafoin ofisialmente Governu TL aprezenta rezultadu estudu ba Woodside saida mak Governu hetan?

AP: Pipeline mai iha TL konserteza iha viavel maka'as, ne'e duni kuandu pipeline mai TL bele halo osan no mós see maka sai investimentu sei la lakon osan. Uluk sira dehan ba Darwin de'it mak bele halo osan. Maibé agora iha ami nia estudu dehan mai TL mós bele halo osan. Ne'e duni kompañia boot sira mós prontu ona atu ajuda. Tan ne'e agora daudaun ita haksesuk malu hela. Ha'u hakarak dehan katak TL la'ós Sunrise de'it, maibé iha tinan ida ne'e duni kompañia 10 sei ke'e fali fatin ne'e para atu bele hetan tan mina. Ne'e duni ami dehan katak di'ak. Nune'e mós ho Bayu undang ne'ebé boot liu uluk ema dehan ba ita, ne'e duni bayu undang nia vida sei naruk no depois ita seidauk book iha rai maran. Maiske ema balu hakarak book rai maran entaun husik lai atu nune'e ita bele prepara rekursu umanu tanba kuandu ita book ona iha rai maran konserteza sei iha partisipasaun maka'as, maibé agora iha tasi laran mós 50% sei mamuk hela no seidauk book tan ne'e ita labele ansi.

TS: Hanesan ohin ita boot dehan katak sei presiza ema barak nia partisipasaun, maibé oinsá ho rekursu umanu ne'ebé ita iha?

AP: Kestaun ne'e sai hanesan mós razaun ida ba sira, maibé naran katak ita tenke iha programa no estratéjia ida atu asegura asuntu ida ne'e. Tanba por ezemplu aban ita deside pipeline mai entaun fabrika ne'e tenke hein lai karik to'o tinan 5 mak bele komesa. Tanba sei halo dezeñu no mós sei liu husi prosesu ne'ebé naruk. Ha'u garantia katak kuandu pipeline mai iha TL 70% timor oan mak sei serbisu iha ne'ebá.(ico/tov)

No comments: