Monday 14 December 2009

Xanana Hili Adérito Kombate KKN Opozisaun kontra hodi foo tempu Haburas KKN

TEMPO SEMANAL TV

Dala tolu ona maka Parlamentu nasionál la konsege ezerse sira nia funsaun tan ba Maioria Membru Parlamentu nasionál husi bankada Fretilín falta ka la marka prezensa iha plenária tuir lei ne'ebé sira rasik maka aprova kona ba eleisaun komisáriu ba KAK. Xefe bankada PUN, Deputada Fernanda Borges lamenta ho situasaun ne'e. Tuir planu Parlamentu sei diskute hikas opsaun ba eleisaun komisáriu KAK ninian. Hanesan membru parlamentu ida haktuir ba jornál ne'e katak PN sei hare nafatin dalan atu partidu opozisaun hola fatin maibé, “se maka sira la kohi tuir entaun ami tenke halo mudansa ba lei. Tan ami iha opsaun rua de'it ona ida Fretilín muda sira nia pozisaun ou ida seluk ami sei halo mudansa ba lei KAK husi maioria absoluta ba maioria simples hodi hili tiha komisáriu ida para tau matan netik ba KKN iha governu ninia laran. Se lae partidu opozisaun maka loron-loron kanta hela de'it korrupsaun maibé sira la iha boa vontade,” informa deputadu ida husi bloku AMP ne'ebé husu atu labele foo sai lai ninia naran ho partidu.
Tuir lei Parlamentu nasionál ninia deputadu sira presiza ezerse sira nia funsaun ho votu demokrátiku bele kontra ka a favór maibé daudaun parlamentu nasionál halo esforsu dala tolu ona no tuir deputada PUN katak, “Parlamentu nasionál hahú lakon atu servisu hamutuk hodi luta kontra korrupsaun no tane aas interese povu nian nu'udar interese nasionál ida,” dehan deputada Borges ba jornál Tempo Semanál iha Dili (10/12)

“Parlamentu nasionál la iha seriedade atu luta kontra korrupsaun maibé ita kria fali obstakolu ba eleisaun komisáriu ne'ebé forte hanesan Adérito de Jesus Soares.”
Deputada PNU ne'e deskonfia Fretilín ta'uk atu Timor Leste iha komisáriu ida ne'ebé forte hanesan Adérito de Jesus Soares tan ba tuir lei ninia rekizitu DR. Soares prienxe kritériu hotu.

“Ha'u hanoin sira ta'uk karik komisáriu ne'e forte duni atu halo investigasaun ba alegasaun korrupsaun sira ne'ebé mosu iha governu Fretilín ninian no governu agora ninian moos.”

Tuir lei KAK ninia Governu maka indika kandidatura ba komisáriu KAK no aprezenta ba parlamentu nasionál hodi halo votu nomeasaun maibé presiza prezensa trés kuatru deputadu sira. Maibé Fretilín uza lei ida ne'e hodi husi korrupsaun nani livre tan ba dezde lei KAK aprova iha Parlamentu nasionál ho votu s maioria automatikamente Provedoria dos direitu s umanu s moos para kedan atu simu keixa kona ba korrupsaun ninian. Nune'e duni fulan tolu ona Parlamentu nasionál taka odamatan Provedoria atu atende keixa KKN iha TL. Nune'e deputada Fernanda deskonfia katak bankada Fretilín indireitamente loke dalan ba haburas korrupsaun iha TL. “Fretilin hakarak husi vaka ida ne'e hanesan moos loke dalan ba haberan Korrupsaun iha TL, tan enkuantu parlamentu aprova lei KAK proderia moos la autoriza ona atu simu keixa korrupsaun ninian,” dehan deputada ne'e.

“Ha'u hanoin ita agora iha situasaun atrapalla nia laran tan desizaun la'ós ona bazeia ba lei s no regra s ninian maibé agora bazeia fali ba polítika pasadu entre Fretilín, Fretilín Mudansa ho CNRT. Nune'e nasaun ne'e ita atu lori loos ba ne'ebé?”

Deputada ne'e moos informa ba Tempo Semanál katak tuir buat ne'ebé nia hatene sei mosu dalan rua de'it atu hodi rezolve situasaun ne'e maka, “Fretilín muda sira nia pozisaun hodi kolabora atu marka sira nia prezensa ou deputadu AMP sira sei halo mudansa ba lei KAK ho prezensa trés kuatru (49) tun ba maioria simples ho 33 deputadu.”

Iha loron 4 fulan Dezembru dadeer tuku 10.00 koru plenária la to'o nune'e Fernando Lasama muda sesaun ba lokraik tuku 15.00 maibé la hetan nafatin koru maka muda ba iha loron kuarta (09/12) mas aat liu tan ba deputadu sira barak liu maka falta.

Iha Kuarta Dadeer Kadeira ne'ebé partidu polítiku sira hadau malu iha eleisaun 2007 hodi soran povu ate sunu malu uma ne'e barak maka sei mamuk la'ós tan ba povu seidauk hili sira nia reprezentante maibé hafoin hetan tiha fiar husi povu deputadu sira dala barak hare liu ba interese partidária no individuál duke tane aas povu no nasaun ninia interese. Fretilín ezije atu governu ho parlamentu viola lei KAK artigu 7 mak determina kona ba komisáriu KAK, alínea 1, ne'ebé dehan,”

komisáriu ne'e aponta husi Parlamentu nasionál bazeia ba rekomendasaun husi governu....” nune'e moos tuir artigu 34 define kona ba apontamentu ba komisáriu dahuluk dehan, “hafoin de loron 60 halo publikasaun ba lei ne'e, governu tenke rekomenda eleisaun ba komisáriu ne'e mai parlamentu nasionál.”

Hafoin de soru mutuk ho bankada parlamentár sira Lasama informa ba públiku liu husi jornalista sira katak, “Ami ko'alia kona ba lei, lei hateten klaru, katak governu maka aprezenta kandidatu mai i ami ko'alia moos kona ba konteúdu lei ida ne'e. Lei ne'ebé atu regula servisu komisáriu ba komisaun Anti Korrupsaun ninian ke forte tebetebes. Nune'e duni Lasama hein katak hafoin aprova tiha lei renumerazasaun ba majistradu no defensór públiku, deputadu sira husi opozisaun moos bele tuur hamutuk iha plenária laran hodi prienxe 49 deputadu s tuir lei hateten para nune'e sira bele ba iha votasaun. Presidente PN ne'e hateten katak deputadu sira maka bele hanorin demokrasia ba povu liu husi sira nia prezensa iha pn hodi dehan lae ou hakarak ba kandidatura DR. Adérito ninian.

Iha lei KAK la alínea ruma maka temi netik atu hili komisáriu ida presiza iha negosiasaun no diálogu tan ba la konkorda ho proposta ulun boot governu ne'ebé kandidata DR. Adérito de Jesus Soares ulun boot KAK ninian. Hare ba lei ne'ebé deputadu sira ne'e rasik maka diskute no aprova hatudu momoos katak PM Xanana la'o tuir duni lei KAK ninian hodi propoin ema maka tuir kritériu lei ne'e haruka. Deputadu sira maka halo lei karik haluha hodi sani hikas lei KAK ninian maibé lei ne'e la sita uitoan moos kona ba Governu Propoin no presiza atu halo konsulta ka negosiasaun ho partidu opozisaun. Tuir fonte s Tempo Semanál ninian bankada Fretilín hakarak obriga Governu hodi viola lei KAK.

Husu kona ba deklarasaun Xefe bankada Fretilín ne'ebé dehan Governu hakarak impoin de'it ninia hakarak ba Parlamentu Fernando Lasama (04/12)hateten katak, “ha'u hanoin ko'alia ba malu, buat ne'e la'o i la iha regulamentu ofisiál ida katak buat ida lobi ne'e liu husi karta formais ba malu. Maibé loro-loron governu hamutuk hela iha parlamentu ida ne'e. Liu-liu durante orsamentu mai iha ne'e no ita nia Dili ne'e ki'ik oan hela ita bele ko'alia ba malu. No iha prosesu uluk la ko'alia agora ita atu rezolve ita nia problema ko'alia fali ha'u hanoin ne'e injustu boot ida I ha'u bele hateten katak hanoin ida ne'ebé la iha responsabilidade.

Lasama esplika kona ba atitude Membru Parlamentu bankada Opozisaun ne'ebé sempre halo deklarasaun iha Plenária maibé atu deside Komisáriu KAK la marka prezensa iha Parlamentu nasionál ne'e hatudu katak buka politiza de'it KKN nia dehan, “ ha'u hanoin se hanesan ne'e bainhira maluk sira iha tempu ita atu deside kona ba instituisaun ida para servisu duni, foku s duni ba buat ida kona ba korrupsaun ninian deputadu sira la marka prezensa ha'u hanoin katak afinál buat ne'ebé durante ne'e ko'alia ko'alia ne'e hanesan afirmasoens polítika de'it. Maibé atu tau ba pratika atu kombate loloos ne'e deputadu sira lakohi fali. Mas ha'u tenta hein tan too orasida trez oras sira bele marka sira nia prezensa.

Iha plenária Fernando De Araújo refere ba artigu 7 ne'ebé define kona ba Komisáriu, alínea 1 ne'ebé dekreta katak komisáriu ida dezigna da husi Parlamentu nasionál, tuir proposta husi Governu, ne'ebé presiza deputadu maioria absoluta maka presente, pelu menus, trés kuatru husi deputadu sira ne'ebé maka iha efetividade halo hela sira nia funsaun,... “Lei hateten tenke iha 49 deputadu presente depois maka ita bele la'o ba eleisaun. Ne'ebé husu Sr. Deputadu s, Sr. Prezidente das bankada parlamentár atu ajuda kontaktu membru sira, deputadu sira atu marka prezensa iha ne'e. Asuntu ida importante, ita hakilar malu dala barak ona. I ba bankada seluk sei iha ka hakarak aprezenta kandidatu seluk ne'e moos la'ós kompeténsia parlamentu ninian. Lei hateten governu maka aprezenta i mai iha parlamentu atu vota ka atu halo eleisaun iha parlamentu nasionál.

Ne'ebé ami foo tan mea oras atu kontaktu deputadu sira, atu mai marka prezensa, mea oras tan.

Solusaun tenke iha ba situasaun ida ne'e. Se lae ita hakilar malu, hakilar malu saugati de'it mas ita rasik la iha korajen atu hasoru no kombate buat ida naran korrupsaun loloos.

Lei parlamentu ka Deputadu sira maka halo tiha ona. Lei ida ke akomodativu, lei ida ke nakloke atu bankada hotu-hotu tenke partisipa tuir devér morál, devér polítika maibé too oras ne'e daudaun seidauk iha 49 deputadu s iha uma fukun ne'e ninia laran.

Tan ba ida ne'e dala ida tan ho haraik aan husu ajuda ba prezidente das bankada atu sira nia membru ke balun moras karik iha ne'e iha klínika, bele lori mai. Ou ita bele haruka ita nia médiku parlamentu ninian ba tula bele lori mai para ita bele ultrapasa tiha ka rezolve tiha situasaun ida ne'e.

Se lae ita hanoin ataka, ataka malu tuir dalan polítika de'it maibé la iha pasu konkretu atu rezolve problema nasaun ninian. Bankada ASDT ninia falta na'in haat maibé ida baixa hela iha ospitál, prezidente bankada halo favór. Bankada Fretilín foin maka na'in tolu. Ne'e responsabilidade nasaun ninian nune'e hanoin tuir estadu no hanoin ba interese nasionál maka ha'u husu dala ida tan ba Prezidente bankada sira atu kontaktu nia membru sira. Tempu mea oras tan.

Iha plenária PN Xefe bankada Fretilín Aniceto Guterres dehan, “ se sesaun ne'e loke ona ami bele intervein. ami na'in tolu be iha ne'e ona ami bele intervein. Ami hakarak ko'alia Sr. Prezidente atu hato'o ami nia justifikasaun.

Bainhira Prezidente Lasama atu foo intervalu minutu tolu nulu hodi foo tempu ba xefe bankada sira hodi bolu ninia maluk deputadu sira seluk husi sira nia partidu hodi hola fatin iha plenária Sr. Deputadu Aniceto Guterres foti liman halo pontu de orden no buti lakan lampu mikrofone hodi hateten, “pontu de orden sr. Prezidente. Lasama moos espontaneidade hataan, “halo favór Sr. Deputadu.” Deputadu Guterres ezije atu foo justifikasaun hodi dehan, “ha'u hakarak dehan katak ami nia deputadu la mai, ne'ebé ami hakarak halo justifikasaun agora. Se ida ne'e lakohi foo prontu obrigadu, ne'e ita boot ninia kompeténsia,” dehan Guterres ho deputadu Rui Meneses ne'ebé tuur iha ohin liman ba hasan hodi fihir ba Xefe Bankada Fretilín ne'e ninia diresaun.

Bainhira Lampu Aniceto ninian seidauk mate maibé deputadu PD ne'ebé tane hasan fihir Aniceto ninia jeitu fila oin derrepente ba meza Prezidente hodi foti liman foo sinál pontu de orden tan maibé Lasama hili foo uluk fali ba deputada Cipriana foo ninia interpretasaun ba lei KAK dehan, “Sr. Prezidente, lei ne'e dehan atu ba votasaun ne'e maka ita iha koru 49, mas atu inisia ba ka komesa ita nia ajenda ne'e ita bele introdús buat ruma antes, ne'e la iha buat ida. So atu tama ba eleisaun ne'e maka konfere ho 49 deputadu Sr. Prezidente. Ne'ebé ha'u hanoin katak iha tempu para ita bele ko'alia buat ruma iha oportunidade ida ne'e.”

maibé Deputadu Adérito Hugo da Costa husi bankada CNRT defende atu meza parlamentu labele viola lei tuir Fretilín ninia lasu. “Ha'u hanoin ita lei ba komisáriu KAK ninia kritériu klaru tebe-tebes. Tenke 49 maka ita hahú loke. Tan ne'e maka ha'u sente asuntu atu halo esplikasaun saa ida de'it i kobertura ba eleisaun ida ne'e tenke hein koru ne'e.

Deputadu Rui Meneses moos re alsa ninia belun Adérito ninia interpretasaun kona ba Lei KAK ninian. “Hanesan bain-bain ita bele koru ona entaun ita bele halo intervensaun. So ke ida ne'e ohin ajenda espesiál no estraordinária, nune'e la iha períodu antes orden do dia. Segundu , hanesan maluk deputadu sira ohin dehan, se ita iha koru 49 deputadu ita bele hahú eleisaun ne'e por sekretu, la iha tan deklarasaun votu ka deklarasaun polítika. Terseiru, Deputadu sira ne'ebé la mai moos tuir rejimentu tenke hato'o justifikasaun falta. La'ós bankada ida maka ba fali justifika ba deputadu sira maka barak la halimar ne'e atu la mai, ne'e ita nia rejimentu la foo ida ne'e. Ne'e se ita koru ona ita bele hahú ba halo eleisaun ona. Ne'e la'ós hanesan bain-bain ita halo votasaun hasa'e liman ka hi'it liman. Ne'e la'ós.

Hafoin Rui Meneses ko'alia Lasama foo minutu 30 ba xefe bankada sira atu bolu sira ninia membru maibé rezultadu maka la mai nafatin tan ba tuir fonte s jornál ne'e ninia katak Fretilín boikota ona kandidatura Adérito de Jesus Soares ninian ba komisáriu KAK ho la marka prezensa iha Plenária.

Maibé antes de sesaun hahú Aniceto Guterres iha inter vista ho Tempo Semanál iha Uma Fukun Parlamentu nasionál hateten katak a nivel bankada Fretilín partisipa maibé deputadu sira seluk la partisipa ne'e kestaun seluk. Bainhira tenta atu konfirma kona ba karik partidu Fretilín foo ona orden ba ninia deputadu atu labele partisipa iha eleisaun komisáriu KAK ninian, Aniceto konfesa dehan, “klaru.., klaru..ne'e ami rejeita buat ida ne'ebé...,”Aniceto la konsege esplika klaru.

Maibé nia muda lia fuan ko'alia ho oin hirus doko an ba karuk no loos dehan katak, “Se hakarak konsensu s ita konsensu s. Mas konsensu liu husi prosesu ida. Tenke ita ko'alia ba malu. Tenke iha diálogu. Tenke iha negosiasaun. Se laiha diálogu, la iha negosiasaun komu ke ita bele hetan konsensu. Entaun signifika ke ida ne'e hanesan kandidatu ka proposta ne'e hanesan atu impoin de'it. Se hakarak impoin de'it entaun problema sira nian. AMP nian. Problema Governu nian.”

hataan kona ba deklarasaun parte balun ne'ebé dehan katak preokupasaun parte Fretilín ninian maka ta'uk kuandu KAK susesu sei foo basa boot ida ba sira nia partidu no aumenta pontu s ba PM Xanana hodi manan eleisaun 2012. Tuir Agostu, Estudante UNTL ne'ebé dehan ninia família s barak liu apoiu partidu Fretilín ne'e dehan, “DR. Adérito ne'e la ta'uk buat ida no nia bele de'it halo gebrakan kona ba KKN entaun sei reforsa liu tan Xanana iha eleisaun mai no Fretilín dala ruma sei hemu bee tan.

Maibé DR. Aniceto hataan katak, “Fretilín halo polítika ne'ebé onestu. Ko'alia korrupsaun ne'e para kombate korrupsaun. No mínimu tenke iha asaun ne'ebé sériu. Maibé ko'alia kombate korrupsaun ne'e la'ós de'it ho hari komisaun KAK ho tau komisáriu ida. Maibé sistema sira seluk la funsiona, la iha transparénsia, la iha a kontabilidade no la iha vontade polítika sei la la'o. Ne'e dezde uluk ami ko'alia tiha ona. Mas kuandu susesu ne'e susesu ita hotu nian. Timor Leste ninian. Ba interese povu ninian tan ba korrupsaun ne'e ema knauk osan no osan ne'e povu ninian. Ami hakarak ne'e susesu. Maibé ....ami kestiona mak ne'e, se ita hakarak konsensu maka konsensu. Konsensu ne'e ita tenke tuur hamutuk, diálogu no negosiasaun para bele hetan konsensu.”

Aniceto deklara katak, “A nivel bankada seidauk iha aseitasaun polítika too agora. Bainhira tenta konfirma hikas karik Fretilín la aceita ho Aderito de Jesus Soares tan ba brani dehan lider partidu Fretilín rasik Aniceto realsa, “seidauk iha aseitasaun polítika.”

Karik tan ba razaun moos maka bankada Fretilín la marka Prezensa Aniceto dehan, “Pois la marka prezensa ne'e kestaun seluk ona. Tan ba kestaun la iha aseitasaun polítika ida ne'e. A nivel Bankada ami partisipa nafatin. Tan ba ne'e maka ami deputadu balun iha ne'e. “

Bainhira husu karik la iha aseitasaun polítika ba kandidatura ba kandidatura Governu ninian ne'e tan DR. Adérito la iha kapasidade ka la prienxe kritériu maibé Aniceto la responde Pergunta s ne'e loloos. Nia dehan ho diplomasia katak, “Ohin ha'u dehan tiha ona katak lei ne'e dehan tau trés kuartu ho motivu ida atu obriga parte hotu-hotu tenke foo nia aseitasaun ba komisáriu. Mas se agora prosesu ne'e hanesan atu impoin ba malu de'it prontu ne'e kompeténsia imi nian, governu nian. Hakarak impoin saa impoin ba. Ami moos labele, Fretilín moos labele hetan presaun. Se presiza Fretilín nia prezensa prontu tenke ko'alia.

Bainhira husu seriedade Fretilín atu kombate korrupsaun maibé la partisipa iha eleisaun Komisáriu ne'e hanesan dada tempu hodi foo fatin ba korrupsaun buras nafatin eis Komisáriu Verdade no amizade ne'e dehan, “Ami durante ne'e ko'alia tiha ona. Ami ko'alia barak-barak ona katak iha kazu korrupsaun barak-barak. Ema iha kintu kantu ko'alia kona ba korrupsaun. Ita akompaña embaixadór Austrália hasai nia statement katak iha inesperiénsia, katak iha osan doasaun kuaze 100 millaun doasaun husi Austrália ninian, ne'ebé lakon ita la hatene ninia paradeiru, ne'e la'ós ha'u maka dehan embaixadór Austrália maka dehan. Ida ne'e foin Austrália ninian. Ita hatene katak agora daudaun ne'e ita hetan doasaun barak-barak husi nasaun barak-barak. Hatudu tan dala ida katak agora ema hotu-hotu rekoñese korrupsaun ne'e barak. Kestaun agora la iha vontade polítika. Sr. Xanana buka proteje ema ne'ebé hetan alegasoins. Se ita kontinua hanesan ne'e instituisaun KAK ka ou komisáriu ida ne'e potensiál kuandu mais Komisáriu ida Pro Xanana sei la kombate korrupsaun.”

Tuir Aniceto dehan Adérito Pro Xanana. “Klaru, se nia propoin nia. Ita hakarak hatene Adérito nia afiliasaun polítika saa ida,” Aniceto ko'alia ho oin hirus kahur ho piada s ba eis Xefe Bankada Fretilín iha Asembleia konstituinte ne'ebé úniku eis membru asembleia Konstituinte no Membru Parlamentu nasionál ne'ebé nunka preokupa ho ninia pensaun.

Husu Aniceto ninia komenta kona ba Deputadu AMP balun ne'ebé dehan sira espera DR. Adérito maka iha barani atu halo esforsu hotu-hotu hodi hahú kaer uluk maka ema boot sira ne'ebé hetan alegasaun iha governu uluk too mai governu agora nian tan ba razaun ida ne'e maka Fretilín rejeita ninia kandidatura. “Ne'e di'ak liu tan. Ami gosta maka ida ne'e,” Aniceto ko'alia ho oin hamnasa sadik. Nia kontinua hateten katak, “be sira dezde kampaña CNRT no AMP ninian ne'e, uluk sira halo alegasoins Governu Fretilín ninian. Tan ba ida ne'e maka hakarak hatún Governu, hakarak hadau podér. Ate atu hadau podér hamosu tan krize 2006. Sira hahú reforma. Sira promete katak atu ka'er hotu korruptor Fretilín nian sira ne'e. Be too ohin loron nein ke se ida ka'er ne'e tan ba saa ida? Sei hein saa ida? Prontu...ohin ha'u ko'alia hanesan Xefe Bankada, Fretilín prontu atu hetan investigasaun husi see see de'it. Husi KAK ka husi ne'ebé de'it, prontu. Agora ami hein katak komisaun anti Korrupsaun, Adérito ka komisáriu see see de'it, la'ós Adérito de'it, kualkér komisáriu ami prontu atu atende se nia hakarak halo investigasaun. Maibé labele taka moos ida AMP ninia agora.

Iha fatin hanesan Deputadu Arsénio Paxao Bano konsidera katak komisaun anti Korrupsaun importante tebes-tebes tan ne'e presiza ema ne'ebé forte. “Ami konsidera komisaun Anti Korrupsaun ne'e hanesan komité importante tebes ida maka ami presiza ema ida ne'ebé forte, iha kometimentu, efetividade nune'e bele halo servisu ne'e loloos. Bano deskonfia katak DR. Adérito ladún la iha barani atu ka'er komisaun ne'e. “Ami lakohi atu tau ema ida ne'ebé labele halo kritika hasoru Xanana, ka sei la halo investigasaun ba Xanana ka la konsege investiga ministru sira seluk. Ha'u la fiar katak iha ema ruma ona iha nasaun ne'e maka ezerse ona kbiit ne'e.

Vise Prezidente Partidu Fretilín ne'e la dehan ninia partidu la preokupa ho susesu komisaun anti korrupsaun ne'ebé sei foo liu tan pontu s ba Xanana hodi manan eleisaun iha 2012 no nia ne'e katak ninia partidu la pre okupa ho AMP ninia propaganda ne'e. “Ami so preokupa de'it maka presiza ema ida ne'e iha korajen atu investiga Xanana,” dehan Bano.

Bainhira husu karik sira iha kandidatu alternativa ruma ba Governu ninia kandidatura maibé Bano Komplika ninia an katak, “Ami iha kandidatu maibé ami la iha podér atu aprezenta kandidatura nune'e duni Governu Presiza negoseia ho ami.”

Maiske nune'e tuir fonte s jornál ne'e ninia iha partidu Fretilín ninia laran hateten katak, “Fretilin hakarak DR. Sebastião Dias Ximenes. Ami hanoin ema ne'e hatudu ona ninia kapasidade no nia bele ona.” Fretilín moos la aseita DR. Adérito tan ba sei hirus ninia deskonfia katak nia envolve iha Fretilín mudansa hodi lori partidu Fretilín ba tribunál rekursu iha 2006. Maibé tuir observadór balun ida ne'ebé husu atu jornál ne'e labele tau ninia naran dehan, “Fretilín ta'uk liu-liu maka Adérito susesu kaer korruptu sira iha governasaun Xanana ninia entaun Xanana duni maka hetan pontu s. Ne'e Fretilín sei hasoru dezafiu boot liu iha 2012. Ne'e mak preokupa sira barak liu.”

7 comments:

Unknown said...

oinsa mak kakutak manduku hanesan Prof. Doutor Aniceto gutteres no Prof. Doutor Arsenio Bano odio makas los Aderito soares. Sira mesak joven deit, mais ita hare hanesan sira nain hakarak bersaing matean los ho Dr. aderito soares. Aniceto ho Arsenio kala sai los duni 'kuda buru' ba alkatiri. konaba kritika xanana, aderito desde uluk mos kritika se xanana nia policy lalos, exemplu, xanana konvida aderito atu ba komisariu truth and frinship commission, aderito tolk tan laiha konsultasi publiku konaba asuntu ne'e, maibe Dr. Aniceto simu ho laran tomak tan mehi atu sai xefi CTF, maibe kuitadu Dr. Dionisio Babo mak sai fali xefi. Konaba kontra alkatiri, arsenio maulambe tolan tomak liafuan saida deit husi alkatiri, Dr. aderito kontra dala barak ona mos tolak offer dala barak husi alkatiri. entaun se mak brani liu?

Unknown said...

kuitadu, prof. Dr. aniceto gutteres no prof. Dr. Arsenio bano, hatudu ba publiku katak sira nain rua laran moras no odio ba irmau aderito nebe'e hetan suporta makas husi AMP tomak, Presiden Horta, Amo Basilio, Deputada Fernanda Borges, nsst ba posisaun KAK nian. Afinal iha kotuk, tuir membru Fretilin balun Dr. Aniceto mos hakarak hela posisaun ne'e. sira nain rua hakarak bersaing ho aderito soares iha aspetu saida? esperiensia iha NGO? aderito mos servisu kleur iha NGO laos deit iha TL, maibe iha mos indonesia; politik, aderito sai uluk xefi bankada F nian antes sira nain rua ba lambe alkatiri; Akademiku, la lalika kompara aderito ho sira nain rua, dok liu....konaba keberanian: pelumenus aderito hatudu ona ktaka nia kontra alkatiri nia atitudi otoritariu desde 2001 mai to'o 2006. Arsenio lambe tomak deit alkatiri nia kaben tasak, agora aniceto mai join tan arsenio. aderito pernah hateten no ba xanana wainhira xanana konvida nia sai membru TFC, tan rasaun prinsipiu; aniceto tolan tomak deit oferese husi xanana, depois hanoin katak nia mak atu sai xefi TFC, maibe Dr. Didi babo mak sai fali xefi, aniceto stress ba bebeik. depois hanoin hakarak sai menteri lalais, nia tama hamutuk ho Fretilin, hanoin katak F atu manan hanesan iha 2001, entaun aniceto stress ba bebik. agora aniceto ho arsenio lambe tomak alkatiri nia lia fuan hodi ataka aderito...kasian sira nain rua sai los 'kuda buru' ba alkatiri...kasian jerasaun foun halo politik ho laran moras no vingansa deit...dika liu mka sira nain hakas an para ba estuda tan uituan hodi bele loke sira nia kakutak uituan...avansa nafatin maun aderito, ami fiar iha ita bot nia integridade, intelektualitas, mos kolaborative approach...

Anonymous said...

Aurelio GuterresCaros Leitores, Timor-Leste tama ona iha faze dezenvolvumentu. Ita enfrenta p...
Dec 17 (1 day ago)

Aurelio GuterresLoading...Dec 17 (1 day ago)


Reply
|Aurelio Guterres to renetil, matadalan, Antero, Marcus, fretilin.media, renetil, victortavares2, me, abel_piresds
show details Dec 17 (1 day ago)


Caros Leitores,
Timor-Leste tama ona iha faze dezenvolvumentu. Ita enfrenta problemas barak iha faze ida né. Problema importantíssimo ida mak KORUPSAUN – NEPOTISMU – KOLUZAUN nebé sei sai hanesan VIRUS ida ke bele estraga ita nia nasaun mesmu ke relativamente oras né en termos financeiros ita iha osan.
Relasiona ho VIRUS KORUPSAUN nebé oras ne ita hotu preokupa, iha tinan rua-tolu nia laran, mosu inisiativas barak hodi harí Lei Anti Korupsaun - KAK. Ita hotu-hotu satifeitu tamba Parlamento, Governo, Presidencia, Justiça no Sociedade Civil ho antuziasmu diskute no konsegue halo duni Lei né no lori ona ba Parlamento Nacional hodi aprova.
Mesmu ke iha konsulta alargadu hodi elabora Lei Anti Korupsaun, ikus mai ita haluhan katak, ita harí Lei ida ke la iha baze ida ke forte. Karik Parlamento Nacional, Governo, Justiça, Presidencia no Sociedade Civil ho apoio peritos Lei nian ka Assessores Jurídicos Nacionais no Internacionais barbarak hanoin duni katak Lei né importante, tuir lolós sira tenki hahú kedas haré husi nia hun – Constituição RDTL Artigo 123 alínea 2. ho klaru dehan katak ‘São proibidas tribunais de excepção e não haverá tribunais especiais para o julgamento de determinadas categorias de crime’.
Ne signifika katak karik ita sério duni atu kombate KORUPSAN ba dala uluk Parlamento Nacional tenki halo revizaun ba Artigo 123 ponto 2 nebé temi iha leten, no loke dalan ba “Tribunais Especiais”. Ho dalan ida né bele lori Lei KAK ba oin no bele implementa tuir aspirasaun povo nebé hakarak duni atu haré Timor-Leste iha duni “NIAT” no “Political Will” atu kombate korupsaun.
Karik ita la hahú husi hun, hau fiar katak KAK né sei halo duplikasaun servisu nebé oras né PDHJ halao hela. Nia servisu mak sei halo investigasaun no rekomendasaun. Procurador Geral mak sei iha poder atu lori ba tribunal. Ho liafuan seluk atu hakarak dehan katak KAK né sei sai hanesan “AYAM POTONG” tamba se mak iha poder no kompeténsia atu lori prosesu to’o iha rohan Procurador Geral la’os KAK.
Ikus liu husu ba Orgauns soberania tomak liu-liu Parlamento Nacional atu abranda lai aprovasaun KAK no diak liu halo lai revizaun ba Artigo 123, ponto 2. So hanesan né mak ita bele halo servisu ida ke ho sério no hakarak rezolve problema KORUPSAUN. Sei ita la iha seriedade haré KAK ho didiak tinan ida rua tan VIRUS KORUPSAUN sei oha ita nia futuru.
Aurelio Guterres
Decano Faculdade de Direito
Universidade Nacional Timor Lorosa’e

Antero said...

Tabele ka la tabele, ne ita nia problema!

maibe, deskulpa, hau nia apa boot naran Ricardino.Indonesia sira mak oho nia tinan 1984. Hau la subar iha kotuk...hau koalia desde Indonesia nia ukun--hau koalia a favor Dr. Mari Alkatiri, iha Televisaun ABC Australia dia 13 Junu 2006, tanba nia los..bele ba buka nia kopia iha ABC. Hau mos organiza visita solidariedade sira ba koalia Presidenti Xanana (atual PM) iha nia Palaco fulan Augusto, koalia kona krise...maluk bele ba husu PM? maluk mak keta subar karik, tan maluk hatene hau -Antero, ita se? ita bele koalia kona "tansa hau dehan, KAK laos solusaun", maibe laos liu husi email nee, hau hanoin.hakarak, hau konvida ita ba hau nia fatin Fakuldade Siencia Social e Politika (Peace Centre).

hau konese Aderito desde SMA/hau hatene Arsenio no Aniceto (ami servisu hamutuk iha situasaun difisil), sira hotu hau nia kolega-ema FRETILIN ita boot hau la konese! hau hatene ita boot nia email: "matadalan". ..matadalan ba saida? divisionismu?
Nito

matadalan said...

Aiaia, agora ita hare malorek deit 'apa boot' alkatiri nian politik odio no vingansa. Ain atu tama dadaun ba raikuak ona mos sei konsege hatudu nafatin politik ida hanesan ne'e. Aa't liu tan hatudu kontra los deit joven ida hanesan aderito... kuitadu, F kala tauk los atu tata rai at liu tan iha 2012. hanesan hau hateten fila-fila ona, apa boot alkatiri sosa bele kura nia laran moras ne'e, so xanana monu antes tinan liman, hanesan alkatiri. Ne'e mak foin satu satu. Se xanana konsege lidera too nia mandatu hotu, mak alkatiri nia fuan kanek ne'e sei labele kura to'o nia mate.....

kasian, katuas alkatiri lor-loron kontra hela deit aderito nia kandidatura. ..hanesan buat seluk laiha ba nia atu hanoin....diak liu mak bolu aniceto, arsenio para imi nain tolu ba halimar tiha 'kuda talin rebo-rebo kiu-kiukiu', nune imi nian kuda talin atu la kotu iha 2012...

Hugo Fernandes said...

Bou Marcus Taibesi,

Funsaun ida investiga, eduka no prevene ne'e mak PDHJ mos halo tiha ona. Agora KAK atu halo tan. Se nune'e, PDHJ ho KAK iha hotu mandatu INVESTIGA. Problema mak agora PODER Ida atu investiga ne'e BOT LIU ( BAZE LEGAL FORTE LIU) KA HATENE LIU INVESTIGA ( BAZE LEGAL LA FORTE MAIBE CREATIVU LIU).

Karik Bou Marcus hatene PODER BOOT KAK hodi INVESTIGA mak oinsa?

Komentario 2 husi Bou Marcus, hau la iha komentario no mos sei la telefone Dr. Aurelio. No hau mos hanoin Dr. Aurelio sei la lakon tempu hodi fo resposta ba Bou Marcus Taibesi.

Komentario 3: KAK hambrik ona, problema laos FUNSIONA ka LAE. Problema mak FUNSIONA MAZIMU, FORTE DUNI NO KOMBATE DUNI KORUPSI KA LAE?

Anyway, hau la frustrasi ida, tamba hau la haree KAK ne'e ho Lei ne'ebe iha bele kombate korupsi. Ema hotu hatene iha korupsi, governu nia sistema la diak, mark up prezu akontese duni. KAK bele kombate?

Zé Timór Alvez (Zé Talvez) said...

Sé de'it maka sai komisáriu ka komisária KAK nian, ita hotu hein katak sei serbisu tuir atribuisaun ne'ebé lei fó. Ne'e hanesan mehi di'ak ba timoroan hotu atu sai hosi mukit tanba na'ok-teen sira, la'ós fali mehi aat ita-nia emboot sira katak sei haklook fali sira-nia dalan ba korrupsaun. Ita hein!