Tuesday 26 October 2010

Jape Fan Uma Iha Rai Liur Lori Osan Mai TL

Timor oan balu justru ba sosa uma iha rai liur Dili, Tempo Semanal

Timor-Leste ninia independensia la’ós de’it fanun Timor oan sira iha tasi balun hodi fila hikas mai atu dezenvolve rai Timor, maibé fanun mós Timor oan balu iha rai laran hodi lori sai osan ba investe iha tasi balun. Divia osan ne’ebé nia hetan hodi dezenvolve nia rain, maibé ba dezenvolve fali ema nia rain.
Iha kontekstu ida ne’e sani nain sira bele analiza see loos mak hadomi rai Timor? Ida be fan nia uma iha tasi balun hodi lori osan mai dezenvolve rai Timor, ka ida be manan osan povu nian lori sai osan ba investe iha tasi balun? Hakerek nain hakarak fó hatene ba leitor sira katak, uma andar tolu ho naran Timor Plaza iha Komoro, ne’ebé oras ne’e harii dadaun besik faze remata, Timor oan ida mak harii uza nia osan rasik.
Maibé osan hodi harii uma andar tolu (Redasaun husu deskulpa ba sala ne'ebe ami komete iha artigu ne'e. Loloos ne'e, "Uma andar lima" la'os "uma andar tolu" hanesan ami hakerek. Andar primeiru no seungu fatin ba loke loja ho super market. Andar terseiru fatin ba edifisiu. Andar haat fatin ba Apartamentu no andar lima fatin ba hotel) ne’e nia hetan husi ne’ebé, tuir mai Jape Kong Su moris iha sub-distritu Balibo distritu Bobonaro haktuir ba jornalista katak, osan ne’e nia hetan husi nia fan nia uma rasik iha Singapura, nia fan nia Otel iha Xina no nia pinhor tiha ninia Shoping Centre (sentru kompras) iha Darwin Australia mak nia lori osan ne’e mai Timor hodi harii Timor Plaza.
“Iha tinan 2006-2007 ha’u fan tiha ha’u nia Otel iha Xina, fan ha’u nia uma iha Singapura depois pinhor tiha ha’u nia shopping centre iha Darwin ba banku hodi hetan 10 milliaun hodi aumenta ho ha’u nia osan rasik 5 milliaun mak hodi halo Timor Plaza. Total osan hodi halo Timor Plaza hamutuk 25 milliaun, agora gasta ona 15 milliaun falta 10 milliaun para bele halo kompletu”, Jape haktuir ba jornalista.
Hahalok hanesan ne’e ninia kontribuisaun ba rai Timor boot tebe-tebes, tanba laiha Timor oan ida iha Australia, iha Singapura ka iha Xina mak hakarak fan nia uma hodi lori osan mai dezenvolve rai Timor, maibé avo Jape hakarak fan nia uma hodi mai dezenvolve rai Timor.
Hahalok henesan ne’e bele sai lisaun boot ida ba Timor oan balu ne’ebé la’ós investe ninia osan iha rai laran hodi dezenvolve nia rain, maibé lori fali osan ne’e ba dezenvolve ema nia rain iha tasi balun.
Hanesan mós investidor internasional sira barbarak iha Timor-Leste, lori osan miliaun ba miliaun maibé laiha ida bele halo netik uma di’ak ida iha Timor-Leste. Pior liutan emprezariu Timor oan balu sai de’it kurtina ba empreza estranjeiru no dependente de’it ba projetu pakote referendum. Ikus mai, halo projetu laiha koalidade tanba osan husi projetu nian balu lori ba investe tiha iha Indonezia.
Husi parte ukun nain nian, antes kaer ukun uma iha rai laran de’it mós halo labele, maibé kaer ukun ona komesa sosa uma iha Australia, no loke numeru de kontas iha tasi balun. Idepois iha povu nia oin sira ibun been dehan, sira mak defende povu husi mukit no sira mak parseiru dezenvolvimentu entre emprezariu no governu. Afinal, ida parseiru ne’e mak halo uma par oioin iha Indonezia no sosa uma koor oioin iha Australia.
“tinan sanulu ukun an, ha’u nunka rona Timor oan ida hakarak fan nia uma iha rai liur hodi mai fali Timor hanesan saida maka Timor Plaza halo, biasanya buat ne’ebé ha’u rona maka Timor oan sira liu-liu sira ne’ebé iha osan, agora rame-rame sosa uma iha Indonezia no Australia”, dehan Jose da Costa, komunidade ida husi kampung Tuti Komoro.
Husi parte seluk da Costa mós kritika empreza internasional sira katak, sira mai halo survey barbarak iha Timor-Leste maibé laiha ida mak realiza sira nia investimentu. Problema hanesan ne’e mosu, tuir da Costa la’ós de’it kulpa investor sira nian maibé mós kulpa lideransa sira ne’ebé mak sempre hamosu instabilidade politika iha rai laran.
Maibé tuir Jape, nain husi Timor Plaza ne’ebé hela kleur iha Xina ne’e haktuir katak, uluk iha Xina empreza sira bosok estadu ho sira nia dokumentus oioin hodi halo estadu fiar fó rai ba sira, ikus mai empreza la uza rai ne’e hodi halo projetu maibé fan tiha rai ne’e ba empreza seluk. Ho esperiensia ida ne’e, Jape husu ba estadu Timor atu koidadu no labele fó uluk osan ba empreza antes sira halo projetu ruma.
Jape moris iha sub-distritu Balibo distritu Bobonaro, bainhira nia ho idade tinan 3, nia aman lori nia ba Xina hodi hatama nia ba eskola, maibé bainhira Jape ho idade tinan 14, nia fila hikas mai Timor iha tempu Japones okupa rai Timor.
Jape ninia avo sira hela iha Atambua depois muda mai Balibo no kontinua muda mai Maubara, iha Maubara Jape kuda domin ho Maubara oan no sira konsege hetan labarik nain sanulu iha durante sira forma uma kain. Entre labarik nain sanulu ne’e, nain hitu moris iha Maubara, nain tolu moris iha Dili.
Antes Indonezia invade rai Timor iha Dezembru 1975, Jape haruka tiha ona nia kaben ho nia oan sira ba hela iha Singapura depois Jape evakua ba Darwin, iha tempu neba Jape halo tinan 50. Durante Indonezia kuda ninia administrasaun iha Timor-Leste, Jape la fila mai nia rai moris fatin, Jape hela iha Darwin hodi halo negosiu. Jape foin fila hikas mai Timor-Leste iha tinan 2000.
Iha tinan 2007, Jape komesa sosa rai husi Famlia Dr. Mari Alkatiri nian iha Komoro ne’ebé mak agora nia harii daudaun uma andar tolu maibé antes ne’e Jape loke supermerkadu Liader besik kedas Timor Plaza nia sorin.
Antes Jape sai ema susesu hanesan oras ne’e daudaun, uluk iha tempu Japonesa nian bainhira nia sei hela iha Maubara, Jape fila liman loke kios kiik no tein tua. Husi bukae (bekal) tein tua ne’e, agora Jape sai emprezariu ne’ebé susesu iha mundu bisnis nian. Fulan ida ne’e, Jape halo tinan ba dala 85 maibé nia sei hakarak kontribui nafatin ba dezenvolvimentu Timor-Leste too loron ruma nia reforma.
“Ha’u halo tinan ba 85 iha fulan Outubru, ha’u ema Timor moris iha Balibo maibé bainhira ha’u foin tinan 3 ha’u nia aman lori ha’u ba eskola iha Xina no ha’u mai Timor ho tinan 14 iha Portugues nia tempu, Portuguesa sira dehan ha’u la’ós Timor oan tanba ha’u koalia Tetun la hatene. Maibé depois ha’u fila ba Xina, ha’u haree ha’u nia libru antigu nian afinal ha’u moris iha Balibo.”, Jape haktuir.
Saida mak Timor oan ho ran kahur Xina ne’e hakarak halo ba Timor ho nia idade tinan 85, tuir mai nia haktuir, “ha’u halo ona Timor Plaza, aban bainrua koandu hetan ona rendementu, ha’u hakarak dezenvolve tan area turizmu hanesan halo Otel no sosa Ro hodi simu turista sira”, dehan Jape.
Tanba sa mak nia hakarak dezenvolve area ida ne’e, tuir mai nia hateten, “tanba ita hanoin atu loke industria maibé ita nia kapasidade hanesan Timor oan seidauk too, entaun ita dezenvolve uluk turizmu tanba ita nia praia no ita nia klima kapaas tebes, la malirin liu no la manas liu, ne’ebé turista sira iha eropa ne’ebé ke rai malirin tebe-tebes hanesan iha Korea rai malirin tebe-tebes, durante tinan ida fulan ne’en ema sulan iha uma laran de’it, sira lebele sai ba haris tasi ne’ebé mak malirin liu”.
“Iha Timor, ita nia klima kapaas tebes, klima ne’e mak sai hanesan ita nia rikeza ne’ebé sei fó benefisiu boot liu mai ita. Ne’e duni, koandu Maromak fó ita nia rai kapaas ona ita tenke aproveita hadia. Atu aproveita la’ós koalia de’it maibé tenke halo ho matenek no osan. Ne’e duni, agora ha’u halo daudaun Timor Plaza depois mak ha’u sei halo tan turizmu nian. Ha’u ema ida ke koandu ko’alia ha’u sempre halo tuir”, katak nia.
“Ha’u ne’e katuas ona, ha’u nia ferik dala ruma husu ha’u nune’e o hatene o nia tinan hira ona mak o sei hakarak halo buat barak hanesan ne’e”, Jape hasaran ba jornalista. “Ha’u nia tinan 85 ona maibé iha ha’u nia laran dehan ha’u foin tinan 40 tanba mesmu ha’u katuas ona maibé koandu ha’u sei bele la’o entaun ha’u tenke halo para hadia rai Timor. Hadia rai Timor la’ós atu buka osan maibé buka naran katak ita Timor oan lao too iha mundu ne’ebé de’it maibé koandu Timor ukun an ona Timor oan sira tenke fila mai hodi osan no hodi matenek mai dezenvolve rai Timor”.
Hafoin halo intervista, Avo Jape lori jornalista la’o tama sai Timor Plaza husi kraik too andar leten. Jape esplika ba jornalista husi andar primeiru too andar ikus ne’ebé iha kraik liu sei uza hodi loke restaurant, iha primeira andar loja, segundu andar fatin servisu nian no terseiru andar sei uza ba Otel. Avo Jape lao sae andar leten kaer ai tonka ida no ninia bei oan kaer nia husi kotuk hodi lao hakat neineik sae andar leten.
Mesmu ho idade katuas ona, maibé nia sei hakarak uza ninia matenek hodi hadia rai Timor. La hanesan ho Timor oan barak halai ba Australia iha tinan 1975 too agora lakohi fila tanba sira moris di’ak ona iha neba, sira manan osan boot, hela iha fatin di’ak, susuk la tata entaun sira lakohi fila mai Timor tanba tauk susuk tata, tauk rai rahun.
“Timor oan barak halai ba Australia too agora lakohi fila tanba sira moris di’ak ona, sira manan osan boot, hela iha fatin diak, susuk la tata entaun sira lakohi fila mai Timor tanba tauk susuk tata, tauk rai rahun. Maibé ha’u hakarak fila mai Timor maske susuk tenke tata no rai rahun makaas la buat ida”, dehan Avo Jape.
Saida mak nia hakarak ba Timor oan sira, tuir mai nia haktuir, “ha’u nia hakarak mak ne’e, Timor oan sira ne’e ha’u haree hanesan ha’u nia oan no ha’u nia bei oan. Neduni agora Timor Plaza sae ona, ha’u sei kontinua servisu hodi fó kontribuisaun ba rai Timor too loron ruma ha’u labele lao no labele haree rai ona mak ha’u foin bele para. Mesmu ha’u nia familia tenke hirus ha’u ka ha’u nia fen tolok ha’u mós ha’u la interese, ha’u nia interese maka hakarak hadia rai Timor”, dehan nia.
Koalia konaba ninia familia, Jape haktuir katak, nia kaben sei moris agora hela iha Likisa. “Ami nain rua tuir malu iha tempu Portugues nian no ami kaben iha Banitu Likisa. Iha tempu neba Japones sira kaer ami hamutuk rihun ida hodi ba dadur iha Banetu, depois rai di’ak ha’u ho ha’u nia fen muda ba Maubara. Iha neba ha’u loke kios no tein tua”.
“Iha tinan 1960 ha’u muda husi Maubara mai Dili, ha’u hela iha Bidau hamutuk ho ha’u nia oan nain sanulu ne’ebé nain 7 moris iha Maubara, nain 3 moris iha Dili. Iha tinan hanesan, ha’u haruka ha’u nia oan ho ha’u nia fen ba iha Singapura, ha’u sosa uma ba sira hela no hatama labarik sira ba eskola”.
“Ha’u halo hanesan ne’e tanba ha’u nia professor hateten nune’e, se iha manutolun labele tau hamutuk iha sestu ida maibé tenke tau iha sestu rua atu nune’e sestu ida monu manutolun rahun karik manutolun sestu ida sei iha.
Tanba ne’e, iha tinan 1970 ha’u ba sosa uma iha Singapura hodi haruka ha’u nia oan ba eskola iha neba tanba ha’u hanoin katak rai Timor keta loron ruma ladiak karik, ha’u sei iha osan para fila fali mai. Ne’e loos duni, tanba ema barak la hanoin hanesan ne’e, ema hanoin mak loron ohin de’it. Ne’ebé ita tenke prepara katak, keta halo ohin ita diak aban ladi’ak karik ou ohin ita bosu aban ita hamlaha karik. Neduni ita tenke prepara an atu nune’e aban ita hamlaha karik ita iha hela hahan, la’ós hamlaha ona mak ita foin buka ne’e labele ona”, nia haktuir.
Liutan nia dehan, nia aman hanorin nia hanesan ne’e, “koandu ita manan osan atus ida, ita tenke tau hela lima nulu ba banku. Osan ne’e ita labele book, labele foti hodi sosa fali kareta. Se ita manan osan rihun ida hanesan ita manan atus lima tanba ita tenke rai hela atus lima iha banku, nune’e aban bainrua ita moras karik, ita bele hasai osan ne’e hodi halo tratamentu”.
“Ita lebele laran metin ba ema seluk tanba ita mak tenke haree ita nia an rasik, se ita hein ema seluk nia ajuda, ema bele fó no bele la fó. Ne’e duni, se ita sei klosan, ita tenke hahu rai osan, se ita manan osan atus ida ita tenke rai hela lima nulu. La’ós hanesan oras ne’e ema barak mak manan rihun ida maibé gasta hotu kedas, se nune’e loron ruma o hetan susar see mak salva o, ka o tenke moe oituan hodi ba husu osan ba ema!” katak nia.
“Ha’u lakohi tane liman ba ema, agora ha’u husu osan ba banku tanba ha’u halo negosiu. Timor plaza ne’e ha’u halo la’ós uza ha’u nia osan mesak maibé tanba ha’u iha osan oituan entaun banku komesa husu o halo saida, ha’u dehan halo Timor Plaza entaun banku dehan hakarak fó 10 miliaun ha’u simu tau hamutuk ho ha’u nian 5 miliaun hamutuk 15 miliaun. Osan 10 miliaun ne’e banku ANZ iha Australia mak fó mai ha’u hodi harii Timor Plaza”.
Avo Jape la taka infórmasaun konaba ninia familia, Avo Jape haktuir katak, iha nia familia hamutuk 45 membrus, nia mak hanesan xefi familia. “ha’u iha responsabilidade atu halo buat diak ruma atu sira bele haree. Ha’u nia oan feto ka mane, laiha ida fuma ka lanu ten, tanba ha’u la fuma, la joga, la hemu tua. Dala ruma labarik sira fuma mas keta fuma subar karik tanba se ha’u haree ha’u la gosta. Ha’u dehan ba sira, se ha’u hetan imi fuma, hemu tua ka joga, aban imi sai kedan husi uma, ha’u lakohi ema lanu ten, fuma dor, joga dor hela hamutuk ho ha’u”, nia haktuir.
Avo Jape maske susesu iha mundu bisnis maibé nia la tara an ba projetu governu nian, nia loke projetu rasik no fó servisu ba Timor oan hamutuk nain 80. Aban bainrua Timor Plaza prontou karik bele fó kampu servisu ba Timor oan atus ne’en. “ha’u la kaer projetu governu nian, Timor Plaza ne’e ha’u nia projetu rasik, ha’u mak prepara planu no ha’u lori ba Obras Publika sira aprova tiha depois sira mai haree uma ne’e buat hotu halo ho koalidade, tanba uma ne’e ha’u nian ha’u mak tenke haree la’ós laran metin fali ba ema seluk”, katak nia .
Alende halo Timor Plaze, Avo Jaoe mós iha planu atu harii Otel ba turista sira iha area branka no sosa Ro turista nian. “Timor plaza halo tinan rua ona sei kompletu iha tinan tolu nia laran, maibé ha’u sei la hein too Timor Plaza de’it, ha’u komesa hanoin ona atu dezenvolve turizmu iha area branka. Ha’u tenke halo buat ne’e lalais tanba ha’u nia idade katuas ona”, nia haktuir.
Maibé nia presiza osan hira hodi realiza planu ne’e, Avo Jape haktuir katak, nia presiza osan 50 millioens bele maibé atu halo servisu tomak nia presiza 100 millioens. So ke atu hetan osan 50 millioens ne’e karik nia bele husu ajuda ba kolega sira maibé ne’e mós defisil oituan tanba nia atu impresta osan depois loron ruma mosu buat ladiak mak loja taka nia atu hetan fali osan husi ne’ebé hodi selu osan.
“Ne’ebé ha’u oan no bei oan sira sempre fó hanoin ha’u maibé ha’u fiar katak aban bainrua mósu situasaun ruma la diak karik ha’u fiar estadu sei haruka seguransa ba defende Timor Plaza. Ha’u koalia ona ho Prezidente da Republika konaba situasaun ne’e no Prezidente dehan la likan tauk se mósu buat ruma, primeiru polisia sei ba fó seguransa iha Timor Plaza”, nia konta ho kontenti.
Maske nune’e, oras ne’e Avo Jape preokupa hela ho kustu eletrisidade ne’ebé sae makaas tebes ba 100.50% ba empreza boot. “Ha’u ne’e foin moris maibé simu kedan buat ida kee todan tanba se fulan ida ha’u tenke selu 20 – 30 mill entaun ha’u labele moris. Pelumenus hein ita nia empreza ne’e moris lai, hanesan ai ida karik ita foin kuda ne’e ita tiding ai ida ba para nia moris lai, la’ós foin kuda de’it ita husik hela entaun anin ida mai bele hu monu tiha”.
“Ha’u la presiza estadu atu fó osan maibé pelumenus hadia kustus eletrisidade no taxa, para ha’u moris lai fó fuan barak ona mak estadu foin bele halo nune’e. La’ós ita foin moris de’it abut seidauk kaer metin estadu husu makaas ona”, dehan nia.
Nia mós husu ba Ministeriu Infraestruktura atu halo rehabilitasaun ba Estrada diresaun Komoro-Bebonuk tanba aban bainrua Timor Plaza halao ninia atividade negosiu, kareta barak mak sei halo movimentasaun liu husi Estrada ne’e no kareta kontentor barak mak sei lori sasan tama sai Timor Plaza. “ha’u hakarak imi hakerek iha jornál katak, Estrada ne’e kloot liu ne’ebé estadu tenke loke Estrada ne’e no halo baleta, labele hanesan agora udan ben namkari lahatene ba ne’ebé”, husu nia. Liutan nia hateten, Estrada kiik hanesan Bebonuk-Komoro ne’e buat kiik ida, se estadu iha hanoin estadu bele loke Estrada ne’e no estraga karik komunidade nia sasan ruma, estadu bele hasai osan oituan hodi multa. Ne’e buat kiik ida ba estadu atu halo”, dehan nia.
Husi parte moral ninian, Avo Jape fó tulun hodi salva Atauro oan ida husi moras. Oinsa nia salva, Avo Jape haktuir katak, Atauro oan ida moras no lori ba Darwin atu halo operasaun, maibé doutor sira lakohi simu tanba Atauro oan ne’e laiha osan hodi seluk ospital. Tan ne’e, Avo Jape halibur nia oan no bei oan sira tau osan hamutuk 5 mill hodi selu ospital halo operasaun ba Atauro oan ne’e. Agora Atauro oan ne’e diak ona fila mai Timor hodi kontinua nia estudu iha universidade. (ts)

5 comments:

Kimberley said...

Antes hau comesa tatoli liafuan ruma,primeiro hau agradece ba Nain Maromak , tan nia grasa thecnologia halo ita hatene buat barak ..tuir mai hau agradese no obrigado barak TEMPO SEMANAL hodi fahe noticias barbarak ba timor oan sira iha liur, hau lee sobre tio ou avo jape nia historia ne interesante tebtebes ba itA TIMOR LESTE oan sira.hodi exemplo nee halo ita nia aan ho ita nia rai bele dejenvolve ba oin,neduni ita hotu unidos no labele inveija malu no buka sunu estraga sasan para ema sira seluk labele tauk hodi maitan para itania rai timor lao ba oin hodi hatudu ba mundo katak ita mos ema ida que bele halo. Tan nee Ita hotu hotu timor oan mai ita hamutuk hodi rona malu ho domin nebe ita iha tau hamutuk hodi tuir exemplo diak maibe ulun nain sira mos tenke fo exemplo diak no hatudo provas ba povo hanesan experiencia ida be avo JAPE hatudo dadauk nee...e para corupsaun no para hadao malu cadeiras no para bosok ....obrigado ba avo JAPE e Jornalista nebe serviso ba TEMPO SEMANAL.Hosi TIMOR OAN IHA LIUR...

Anonymous said...

Nudar Timor oan sente haksolok no orgulah ba JAPE, nebe ho nia esforsu tomak atu dezenvolve TL !

Flavio said...

Hau hanoin katak estadu presiza valoriza ema nebe'e de'it maka fo kontribuisaun ba ninia nasaun, e hau haree Sr. Jape merese duni atu bele hetan valorizasaun hosi estadu. Valorizasaun ne'e la presiza buat kosmetika barbarak, estadu tenki hanoin atu bele ajuda nia liu hosi hatu'un kustu eletrisidade, be'e no mos taxa. Sr. Jape halo impaktu pozitivu no direitamente ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian.

Estadu tenki mos fo siguransa ba Sr. Jape ninia negosiu, tamba Timor-Plaza maka sai hanesan buat bo'ot ida primeiru hodi hatudu katak Ivestidor sira labele ta'uk mai Timor hodi investe, Timor iha situasaun paz, nune'e kondusivu ba mundu negosiu nian.

Liu tan, estadu tenki valoriza nia tamba nia fo inspirasaun bo'ot ba ema barak, nune'e halo mudansa konstruktivu tebes iha sosiedade.

Ita he'in Estadu bele tau matan ba nia.

MOSES SOARES said...

Wainhira hau le'e noticias ida ne'e hau kontenti tebes.Tamba Timor oan ida nebe que sei hadomi nafatin rai doben TImor maske foin tinan tolu Avo Jape husik hela ona rai Timor.To'o ikus avo Jape ho idade 85 anos mos avo Jape hakarak naftin Desemvolve rai Timor sai diak liu.Ida ne'e hanesan ejemplu ida nebe uniku tebes ba Timor oan hotu.Oinsa timor oan seluk nebe maka sukssesu ona maibe hakrak nafatin hela iha rai liur nia hanoin?
Husi estudante agora estudo hela iha Indonezia.

MOSES SOARES said...

Wainhira hau le'e noticias ida ne'e hau kontente tebes.Tamba iha timor oan ida nebe maka sei hadomi tebes nia rai doben timor lorosa'e.Maske foin 3 anos Avo Jape hi'it ain husik hela ona rai timor maibe iha Avo Jape nia laran sei mehi hetan nafatin rai ida nebe maka primeitu ves Avo Jape sama iha leten.Mesmo ho idade 85 anos ona Avo Jape sei iha esperansa nafatin hodi desemvolve rai doben Timor Lorosa'e.Ida hanesan Ejemplu ida nebe que uniku teb-tebes ba timor oan sira hotu.Oinsa timor oan sira nebe suksesu ona maibe la fila mai Timor Loro sa'e????

'OBRIGADO BARAK AVO JAPE TAMBA AVO HADOMI TEBES DUNI RAI DOBEN TIMOR LOROSA'E"
Husi estudante agora estuda hela iha Indonezia.