Wednesday 6 June 2012

Timor-Leste - Formasaun Iha Dekada Ida


Husi: Senator the Hon. Bob Carr, Ministru Negósius Estranjeirus Austrália nian

 Iha Fulan Maiu Tinan 2002, Repúblika Demokrátika Timor-Leste moris – hahú dalan foun i identidade nasionál foun, lalenok ba nia istória europa, nia viziñansa iha Ázia, ho nia perspetiva ba Pasífiku.

Ba Australianu sira, Timor-Leste nia independénsia ne’ebé hetan ho sakrifísiu boot, fó hanoin ba Timor Oan sira ne’ebé laran luak fó tulun ba ita nia komandu sira iha Funu Mundiál ba Daruak.

Ba sira ne’ebé sai belun ho Timor Oan sira be hela iha Austrália, ka iha relasaun besik liu husi Igreja no organizasaun komunitária barak, sira afirma povu Timor nia aten brani, esperansa no determinasaun atu harii rasik sira nia futuru.

Realizasaun eleisaun prezidensiál foin daudauk ne’e, realsa transformasaun ne’ebé la’o daudauk iha Timor-Leste. Ba nasaun ida ne’ebé aflitu ho konflitu sivíl, ida foin daudauk mak iha Tinan 2006, votasaun iha Fulan Marsu no Abríl hatudu duni maturidade demokrátika ida buras. Timor Oan sira hakarak ema atu rona sira nia lian. I nasaun nia instituisaun sira hataan duni ba – sinál di'ak ida ba eleisaun parlamentár iha Fulan Jullu oin mai.

Australianu sira mós, bele sente orgullu ho ita nia papél iha servisu ita hala’o hodi fó apoiu ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu hahú husi independénsia. Australianu rihun barak mak hela, servisu i vizita ona Timor-Leste iha tinan sanulu nia laran no mós hare ho matan rasik – i iha kazu barak mak apoia ativamente – transformasaun ne’ebé la’o daudaun.

Susesu eleitorál sei hare UN nia forsa ba dame sai ba ona, i levantamentu forsa Austrália no Nova Zelándia sira nian – ne’e finál kapítulu importante ida tan iha ita nia apoiu ba Timor-Leste nia dame no seguransa.

Austrália sai lider ida iha esforsu internasionál atu dezenvolve Timor-Leste nia polísia ho forsa defeza nian – aspetu krusiál ida iha tarefa Boot teb-tebes ba konstrusaun nasaun. Ho ajuda internasionál, Timor-Leste fila-an husi nasaun hospedajen ba forsa dame nian ba nasaun ida ke fó kontribuisaun ba forsa dame nian operasaun. Soldadu ho Polísia Timor Oan sira serve tia ona, i serve ohin loron iha Kosovu, Líbanu, Rai Ikun Sudaun, i iha Giné-Bisau – ne’e testemuña ba sira nia kapasidade no profisionalizmu ida ke buras.

Timor-Leste mós hetan nia lian iha asuntu rejionál no globál. Timor-Leste agora lidera grupu nasaun 18, koñesidu hanesan g7+, ne’ebé halibur atu muda dalan doadór sira, inklui mós Austrália, nia hanoin kona ba oinsá atu fó prestasaun ajuda ba iha situasaun pós-konflitu no frajil. Hanesan ezemplu, iha tinan kotuk, lider sira Timor-Leste nian, hakat ba Rai Ikun Sudaun, nasaun foun liu iha mundu, atu kompartilla sira nia esperiénsia.

Timor-Leste hatudu ona sinál nia hakarak atu hola parte iha Nasaun Sudeste Aziátiku Sira nia Asosiasaun, ASEAN – ho apoiu ativu husi nia viziñu besik liu, Austrália ho Indonézia.

Liu husi ita nia programa kooperasaun, Austrália servisu iha parseria besik ho governu Timor-Leste atu hamenus mukit. Ita servisu atu haforsa Timor-Leste nia finansas públiku atu nia bele selu i halo jestaun ba implementasaun projetu infraestrutura foun, i hataan ba nesesidade saúde ho edukasaun nia populasaun foin sa’e ne’ebé aumenta daudaun.

Austrália ajuda ona atu labarik barak liu ba eskola liu husi konstrusaun no reabilitasaun eskola rihun rua resin, tulun família agrikultór rihun ruanulu resin ida atu bele kuda fini hahán oi-oin i fó bé-mós ba Timor Oan rihun neen nulu resin.

Nasoins Unidas mós fó ona kontribuisaun makaas ba Timor-Leste nia estabilidade i dezenvolvimentu, hanesan mós nasaun sira seluk, Portugál, Nova Zelándia, Malázia, Brazíl no Japaun. Maski Timor-leste sei enfrenta dezafiu barak ba dezenvolvimentu bainhira nia tama ba dékada daruak ninia independénsia, importante  tebes katak komunidade internasionál kontinua envolvidu iha Timor-Leste.

Maibé, finalmente, forsa, aten brani no rezisténsia Timor Oan tokon ida resin mak lori sira ba to’o pontu ohin loron. Iha Timor-Leste nia Lia Tetum, “Lorosa’e”, Leste, fó hanoin ba loron foun ho futuru nabilan. Iha momentu istóriku ida ne’e, Timor Oan sira bele sente orgullu boot ba sira nia nasaun nia progresu i fiar-an ba tempu oin mai.

Estima ne’ebé Australianu sira iha ba Timor-Leste sei kontinua fó garantia ba ita nia relasionamentu kresente i kooperativu – razaun ida tan ba otimizmu.