Saturday 5 January 2013

Mafia Judisial Trava Kumprimentu Pena No Iha Posibilidade Liberta Ex-Ministra Justisa Lucia Lobato


Tempo Semanal, 31 Dezembru 2012

 TDD Fo Premeiu Natal TIR Ba Lucia Lobato no Sidadaun Di'ak Fo Kado Mafia judisial, Tinan foun 2013 ba sistema justica timor leste. 

Iha loron tolu antes Natal tinan 2012, Sexta-feira (22/12) ita-nian orgaun soberanu Tribunal Timor-Leste oferese “prezente Natal” ba ita-nian dezenvolvimentu Estado do Direito Democratico ho drama inkumprimentu pena ba kondenada ex-Ministra da Justiça, Sra. Lucia Lobato.

“Juiz desidE katak, laiha provas, laiha evidensia ba hau atu halai, Juiz deisde katak atu mantein ou hela iha uma, permanensia iha rezidensia to’o desizaun ikus ne’ebe Tribunal sei foti. Pronto hau hein, hau kumpri desizaun Tribunal, to’o fali bainhira mak mandatu tribunal sai para hau kumpri sentensa ba prizaun, hau sei ba kumpri sentensa ida ne’e, ne’e hau hateten klaru katak, hau sei la halai i hau sei hakmatek hodi simu desizaun ne’ebe ohin dehan katak atu permanence iha uma, iha hau nia rezidensia hodi hein desizaun Tribunal nian ikus ne’ebe mak sai husi Tribunal de Rekursu,” dehan Lucia Lobato ba jornalista sira iha TDD.

Juiza Titular ba kazu ne’e, Dr. Edite Palmira Guterres foti ona desizaun atu aplika fali medidas koazaun Termos de Residencia ba kondenada Sra. Lucia Lobato ho razaun katak laiha evidensia forte katak kondenada bele halai ba rai-liur. Desizaun ne’e nudar resposta ba pedidu Rekursu Extraordinariu kontra desizaun Juiz koletivu, tribunal Rekursu ne’ebe hato’o husi Ekipa Advogadu husi kondenada, Dr. Sergio Hornai ho ninian kolega sira.

Jose Luis Oliviera dehan bazeia ba desizaun ne’e, kondenada Sra. Lucia Lobato ne’ebe PNTL Distritu Dili konsege kaptura tiha hodi lori ba Estasaun PNTL Distritu Dili, agora daudauk “goza” nafatin liberdade iha ninian rezidensia Bidau Lecidere, Dili.

Liu tan aktivista Direitu Umanus no Observador ba Lei, Jose Luis de Oliveira, katak desizaun ne’e ilegal no hatudu malorek katak eziste duni mafia iha ita-nian judisial. “Desizaun juiza ne’e la tuir norma ne’ebe preve iha ita-nian Kodigu Prosesu Penal. Tanba tuir loloos, bainhira Tribunal Rekursu hatun desizaun ne’ebe konfirma desizaun primeira instansia ka Tribunal Distrital, maka normalmente juiz titular iha Tribunal Distrital foti medidas atu kumpri deit ona pena, laos fali foti medidas koazaun. Medidas koazaun ne’e so eziste iha prosesu julgamentu iha primeira instansia, no laos fali ba desizaun Tranzitu em Julgadu. Konfirmasaun Tribunal Rekursu (TR) ne’e nudar desizaun Tranzitu em Julgadu!”, esklarese Jose Luis.

Husi sorin seluk, tuir fontes informasaun iha Tribunal Distrital (TD) Dili katak desizaun Tribunal Rekursu ne’e tun ona ba TDD desde loron 14 Dezembru 2012. Maibe tanba agora dadauk tribunal sira tama iha epoka “Feriadu Judisial”, nune’e juiza ne’ebe pikete momentu ne’eba Sr. Ana Paula Fonseca la brani foti medidas ba kumprimentu pena kondenada Sra. Lucia Lobato, tanba senti la’os titular ba kazu ne’e, no hein Juiza Dr. Edite Palmira Guterres.

Jose Luis de Oliveira mos komenta katak “jestu” husi advogadu no juiz sira iha Tribunal Distrital Dili hanesan “drama” ida hodi desvia atensaun publiku. “Triste tebes, ita-nian autor judisial sira hanoin katak publiku hotu delek ka ignorante ba lei, nune sira bele halimar “drama” oin-oin hodi viola lei konforme sira nian hakarak. Desizaun husi TR tun iha 14 Dezembru, nusa mak juiz pikete iha TD Dili labele foti medidas? Razaun hein juiz titular ne’e la justifikadu! Hau deskonfia ne’e nudar tatika deit hodi prolonga tempu, atu juiz ho advogadu sira buka inventa dalan atu trava kondenada kumpri pena. Prinsipiu ema hotu iha lei nian okos hanesan iha ne’ebe? Diferensia saida, entre kondenada Lucia Lobato ho kondenadu Christoper Sansom? Sira nain-rua hetan ona konfirmasaun husi TR”, tenik Jose Luis.

Indikasaun “jogadas” husi “mafia judisial” ne’e mos hato’o husi jurista balu ne’ebe akompaña prosesu julgamentu ne’e. Tuir jurista ne’ebe lakohi atu identifika ninian identidade katak husi inisiu nia haree juiz ne’ebe julga kazu ne’e tenta atu ha’kmaan arguida Lucia Lobato. Tanba iha kazu tolu ne’ebe Ministerio Publico akuza ba arguida Lucia Lobato ho pena abstrata akumulasaun tinan 12, maibe iha prosesu julgamentu, juiz sira tau-ses tiha kazu abuzu poder ba projeitu konstrusaun Eskritoriu Notariado iha Lospalos, nune mos ladun konsidera evidensia sira seluk ne’ebe prokurador sira aprezenta. Ne’e duni mak iha desizaun primeira instansia ne’e ninian pena mak tinan 3 deit. “Ami hotu nudar jurista hotu, so ke knaar mak diferente, maibe ami iha responsabilidade boot atu kombate inimigu estado (krimi). Ami defende arguido sira-nian direito umanus, laos sira-nian hahalok. Hahalok ne’e arguido sira tenki responsabiliza”, dehan jurista ne’e.

Drama no jogadas husi autor judisial ne’e aumenta dezesperansa husi publiku ba ita-nian estado ne’ebe “deregon” kona-ba kombate korupsaun. Tuir aktivista Jose Luis de Oliveira katak nia la fiar ho komitmentu ita-nian Estado atu kombate korupsaun liu husi CAC. “Se estado investe iha CAC atu kombate korupsaun, maibe orgaun tribunal ne’ebe nudar orgaun prinsipal atu determina “eskola” ba koruptor sira husik fraku hela no agora sira mos (autor judisial) komesa “kontaminadu” mos ho pratika mafia korupsaun, maka kombate ne’e hanesan “mimpi di siang bolong” deit”, dehan Jose Luis.

Nune mos Jose Luis de Oliveira lamenta ho atetude ita-nian advogadu no juiz sira. “Biar tuir konstituisaun, juiz sira la responsabiliza ba sira-nian desizaun, maibe nudar sidadaun ka ajente Estado pelumenus sira tenki hatudu sira-nian lealdade ba prinsipiu legalidade hodi hasai desizaun ne’ebe lori nasaun ne’e ba futuru diak. Iha ne’ebe loos sira-nian responsabilidade nudar “defensor konstituisaun” se haree husi sira nian “jogadas ne’e?”, husu Jose Luis.  

Iha parte seluk tuir fontes ne’ebe besik liu ba Tribunal Rekursu Timor Leste foo hatene ba jornal ne’e katak iha anin di’ak ba kondenada Lucia Lobato tan fontes iha TR, deskonfia iha posibilidade eis Ministra Justica ne’e bele liberta total iha tempu badak.

“Iha ona enkontru balun no iha ona rekursu inkonstitusionalidade hodi konvoka artigu 152 konstituisaun da Republika hodi loke dalan ba Presidenti Tribunal de rekursu atu halo intervensaun hodi liberta tiha eis ministra Lucia,” dehan fontes ne’ebe husu atu jornal ne’e foo sai ninia naran.

Liu tan fontes ne’e alega katak durante desizaun Tribunal Rekursu Timor Leste ba kazu eis Ministra ne’e tan, “Presidenti Tribunal Rekursu la tama iha laran nune’e duni nia labele halo bu’at ida hodi liberta Lucia, nune’e mos ho rekursu extra ordinaria tan ne’e kompetencia juiz koletiva maibe wainhira halo rekursu inkonstitusionalidade maka iha ona dalan atu bele DR. Claudio fila husi ferias mai sei kaer kedan kazu ne’e no bele foti desizaun ruma.”

Kona ba alegasaun ne’e Jornal Tempo Semanal koko atu halo konfirmasaun ho Presidenti Tribunal Rekursu, maibe la konsege tan ba DR. Claudio Ximenes sei pasa hela ferias iha portugal to’o agora seidauk fila mai Timor Leste.

3 comments:

Unknown said...

se prosesu justisa mak kompila tuun sae hodi liberta fali ex ministra Justisa Lucia Lobato, entaun juis sira iha tribunal merese atu prosesa tuir lei hodi nune'e juis sira mak troka fali Lucia lobato nia Fatin hodi tama prijaun. justisa bele nakono ho osan maibe labele hatun no halakon forsa justica malorek hanesan ne'e.
se juis no tribunal mak laiha ona transparancia no indepencia publiku atu fiar tan se'e hodi hametin justisa? kaju ida ne'e mak la prosesu ho justu maka ita nia instituasaun justisa mak sei halo trauma no impede investor internasional atu mai investe iha Timor tamba ita nia nasaun nakono ho korupsaun no pior liu mak orgaun nebe iha kompetensia laiha inisiativu hodi prevene no kombate (tribunal, CAC no orgaun importante governu hotu). korupsaun hanesan exstraordinary crime tan tenke attende ho extraordinary power husi seitor hotu-hotu. liberta povu husi koruptor liu husi transparancia no independensia justisa. abracos

Anonymous said...

Semoga maun jose oliveira ninia analize no jurista balun ninian opiniaun ne'e espekulasaun deit. Se sai duni realidade tuir buat ne'ebe mak sira hateten ne'e, Timor Leste kala sai duni "fahi", tanba sei mosu hukum rima, se mak forte nian mak sei moris kleur. No Timor Oan sira lalika mehi tan atu hetan moris diak, tanba elit sira sei proteje malu ho meius oi-oin deit. lamentavel!

Unknown said...

Lucia lobato hatama duni ba komarka laiha moe lalika nia mehi atu sai tan!!!!